Dani Instituta za etnologiju i folkloristiku
Predstavljanje izdavačke djelatnosti IEF-a
Održano je Predstavljanje izdavačke djelatnosti IEF-a (časopisa Narodna umjetnost te biblioteka Iz Arhiva i Nova etnografija) s naglaskom na recentne brojeve Narodne umjetnosti (52/1 i 52/2) i naslove izdane tijekom 2015. godine: Elsie Ivancich Dunin (ur.): Dance, Naratives, Heritage; Jelena Marković i Ljiljana Marks (ur.): O pričama i pričanju danas; Valentina Gulin Zrnić i Tihana Rubić (ur.): Vrtovi našega grada – Studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja; Andrea Matošević: Socijalizam s udarničkim licem: etnografija radnog pregalaštva; Jelena Ivanišević: Povijesni rječnik hrvatskog kulinarstva.
Srijeda, 9. prosinca 2015.
„SIEF u IEF-u“
Znanstveni skup „SIEF u IEF-u“ okupio je izlaganja suradnika IEF-a koji su sudjelovali na SIEF-u u lipnju 2015. godine. Znanstvena konferencija “Utopije, stvarnosti, baštine: etnografije za 21. stoljeće” Međunarodnog društva etnologa i folklorista/ International Society for Ethnology and Folklore (SIEF) ove se godine održala u Zagrebu, u lokalnoj organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku (IEF) i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom četiri dana održan je velik broj paralelnih tematskih panela s izlaganjima, festival etnografskog filma, izložba postera i knjiga domaćih i međunarodnih izdavača. Konferencija je okupila preko 900 sudionika iz 57 zemalja. Na različite načine ovogodišnjem SIEF-u pridonijelo je i sedamnaest suradnica i suradnika IEF-a: radom u organizacijskom i znanstvenom odboru, kao panelisti i izlagači. Izlaganja su povodom dana IEF-a održana na hrvatskom jeziku.
Četvrtak, 10. prosinca 2015.
„Stranputice humanistike“
Znanstveni skup „Stranputice humanistike“ okupio je kolegice i kolege iz različitih disciplina koji su izložili svoja zapažanja o problemima i izazovima humanistike. Namjera je skupa bila kroz pojedinačna izlaganjapotaknuti širu diskusiju o vrijednostima i vrednovanju humanistike danas, o njezinu pozicioniranju u društvu, a posebice s obzirom na: odnos ideologije i humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu krize, shvaćanje reartikulacije humanističkog poziva u cjelini kao neminovnosti ili kao prednosti, karakter istraživanja u humanističkim i društvenim znanostima uslijed okrenutosti drugim financijskim izvorima, odnos kvantifikacijskih i bibliometrijskih spram kvalitativnih kriterija vrednovanja znanstvenog doprinosa, odnos medija prema humanističkim temama i stručnjacima humanističkog profila, popularizaciju humanističkog znanja, pedagoške aspekte humanistike, (ne)prepoznatljivost pozitivnog humanističkog nasljeđa.
