O Institutu Znanstvenici Zaslužni, vanjski i nekadašnji znanstvenici Aleksandra Muraj

 

dr. sc. Aleksandra Muraj
e-mail: muraj@ief.hr

Aleksandra Muraj rođena je 1937. u Zagrebu, Hrvatica je i državljanka Republike Hrvatske. Diplomirala je etnologiju 1960. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i magistrirala 1972. (Brane u Jugoslaviji. Oblici, nazivlje, raširenje, značenje). Doktorirala je 1988. na Filozofskoj fakulteti u Ljubljani s tezom Kultura stanovanja u ruralnom naselju (na primjeru Sošica u Žumberku).

Nakon diplomiranja zaposlena je od 1961. do 1965. kao kustosica pripravnica, a nakon položenog stručnog ispita kao kustosica u Gradskom muzeju u Karlovcu, gdje se bavi terenskim istraživanjem, akvizicijom i obradbom muzejske građe, izložbenom i izdavačkom djelatnošću muzeja te počinje s objavljivanjem znanstvenih radova.

Od 1965. do 1979. asistentica je, kasnije znanstvena asistentica na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u redovnoj nastavi i znanstveno-istraživačkim projektima Odsjeka i Zavoda za etnologiju, ali i drugih srodnih ustanova (Etnografski muzej, Zagreb, tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb i dr.).

Zbog svojeg afiniteta prema znanstveno-istraživačkom radu od 1980. djeluje u Zavodu za istraživanje folklora (sada Institut za etnologiju i folkloristiku). Aktivno sudjeluje u istraživačkim projektima Instituta. Za mnogobrojnih terenskih istraživanja u različitim područjima Hrvatske prikupila je, obradila i pohranila u dokumentaciju Instituta specijalizirane rukopisne zbirke, magnetofonske zapise i foto-građu. Ishode svojih istraživanja objavila je u obliku knjiga, studija te članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim publikacijama; također je o njima izlagala na stručnim i znanstvenim skupovima, od kojih je neke (u suradnji s kolegama) i pripremila. Okušala se i u izdavačkoj djelatnosti: bila je urednicom nekoliko svezaka različitih etnoloških časopisa te suurednicom reprezentativne etnološke monografije, zapravo sinteze hrvatske etnografije, objavljene osim na hrvatskom i na engleskom te španjolskom. Svoje znanstvene spoznaje primjenjuje i u povremenoj izložbenoj djelatnosti: bila je, među ostalim, u okviru projekta Ministarstva kulture Republike Hrvatske suautoricom koncepcije međunarodne etnografske izložbe, održane godine 2000. u Budimpešti (te dijelom preuređene, ponovljene iste godine u Zagrebu, a 2007. postavljene najprije u Buenos Airesu, Argentina, a zatim u Santiagu, Chile); ujedno i suautoricom izložbenih kataloga. Stručne i znanstvene rezultate hrvatske etnologije popularizira u tiskovnim i elektronskim medijima te specijaliziranim izdanjima kao što su domaće i inozemne turističke publikacije, časopisi za djecu i sl.

U posljednjem razdoblju osobito intenzivira rad u leksikografskoj djelatnosti. Izabrana je urednicom struke (etnologija) u pripremi izdanja Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog biografskog leksikona Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža“ te Enciklopedije nacionalne i opće u nakladi Pro leksis & Večernji list, Zagreb.

U više je navrata bila mentorica pri izradbi magistarskog i doktorskog rada te članica ispitnog povjerenstva za obranu magistarskog rada ili disertacije.

Kao jedna od petero autora knjige i sveučilišnog udžbenika Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka (Matica hrvatska, Zagreb 1998.), dobitnica je državne godišnje nagrade za znanost za istaknuto znanstveno djelo. “Za izuzetan i trajan doprinos u promicanju etnološke struke“ Hrvatsko etnološko društvo dodjeljuje joj godine 2007. nagradu Milovan Gavazzi za životno djelo.

U razdoblju od 1991. do 1999. obavljala je dužnost zamjenice ravnateljice Instituta.

Kao članica Hrvatskog etnološkog društva i bivšeg Saveza etnoloških društava Jugoslavije sudjelovala je u njihovim upravnim odborima i različitim povjerenstvima, a bila je članica i Upravnog odbora Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.

Umirovljena je 2008. godine. Od tada se intenzivno bavila istraživanjem društvenoga života u Zagrebu u prva dva desetljeća XX. st. Ishod je toga istraživanja knjiga Zagrebačka blagdanska ozračja: slavlja, priredbe, zabave na početku 20. stoljeća, objavljena u izdanju AGM-a, Instituta za etnologiju i folkloristiku te Muzeja Grada Zagreba u Zagrebu 2013.


Bibliografija