Djelatnosti Instituta Znanstvenici Zaslužni, vanjski i nekadašnji znanstvenici Zorica Vitez

 

dr. sc. Zorica Vitez

Zorica Vitez je rođena 28. rujna 1939. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu, gimnaziju, Školu za ritmiku i ples te studij etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij završila je na istome fakultetu magistarskim radom Problem pokusnog braka kao tradicijske ustanove kod Hrvata i Srba (1971.), a disertaciju Spomen-obilježja žrtvama prometnih nesreća obranila je 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Tijekom studija bila je članicom Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske «Lado». Godine 1966. zaposlila se u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, najprije kao asistentica u odsjeku za folklorni ples, a potom u odsjeku za istraživanje običaja. U Institutu je provela čitav radni vijek. U najviše zvanje znanstvene savjetnice izabrana je 1998. godine. Ravnateljicom Instituta bila je od 1986. do 1999. godine.

Svoj je znanstveni rad započela istraživanjima plesa, ali se najduže i najviše bavila istraživanjima običaja i njihova konteksta te međuodnosima tradicijske i suvremene kulture, predmetom i metodama etnoloških istraživanja, dječjim folklorom, kritičkim sagledavanjem, sintetiziranjem i revalorizacijom etnoloških znanja te predstavljanjem tradicijske kulture na sceni i u medijima. Sudjelovala je u znanstvenoistraživačkim temama i projektima Instituta: Istraživanje folklornog plesa u Hrvatskoj, Folklor Gupčeva zavičaja, Folklor i tradicije otoka Zlarina, Folklorne tradicije gradišćanskih Hrvata, Folklor Hrvata u Slovačkoj, Istraživanje poklada, Interakcija folklornih tradicija i suvremene kulture, Hrvatski narodni običaji u 20. stoljeću, Etnografija Hrvata - tradicija, folklor, identitet, Obnova folklornih društava u ratom stradalim područjima, Etnografska baština i suvremenost: Između tradicije i globalizacije, Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse.

Na terenskim istraživanjima u Hrvatskoj, Slovačkoj i Austriji je prikupila, obradila i u Dokumentaciju Instituta pohranila obilnu etnografsku građu: rukopisne zbirke, magnetofonske snimke, foto, video i filmsko gradivo. Rezultate svoje znanstvenoistraživačke djelatnosti izlagala je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te objavila u više autorskih i koautorskih knjiga, u brojnim znanstvenim i stručnim radovima.

Članica je domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih društava. U domaćima je obnašala i vodeće dužnosti (Hrvatsko etnološko društvo, Hrvatsko društvo folklorista). Od 1973. godine je članica uredništva Narodne umjetnosti, a od 1986. do 1998. glavna i odgovorna urednica toga časopisa i drugih institutskih izdanja. Bila je i članicom Izdavačkog savjeta znanstvenog časopisa Studia ethnologica croatica te urednica i članica uredničkih vijeća drugih etnoloških i folklorističkih publikacija. Sudjelovala je u radu Povjerenstva za prosudbu znanstvenoistraživačkih projekata za polje etnologije i antropologije pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Povjerenstva za muzejsku djelatnost, Povjerenstva za knjigu i Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Muzejskog vijeća Hrvatske i Vijeća za odgojne i humane vrijednosti pri Ministarstvu razvitka i obnove Republike Hrvatske, Povjerenstva za muzejsku djelatnost grada Zagreba pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i znanost. Bila je i predsjednicom Upravnog odbora Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Usporedno sa znanstvenim radom bavi se primjenom i popularizacijom znanosti. Surađivala je s radijom i televizijom, bila autoricom scenarija dokumentarnih filmova i stručnom suradnicom igranih filmova, priredila više smotri etnografskog filma, utemeljila seriju nosača zvuka i slike, pisala novinske članke i osvrte, surađivala u organizaciji folklornih priredbi i bila autoricom velikih izložbi (Kroz korizmu do Uskrsa 1992., Mladenka u hrvatskim svadbenim tradicijama 1996., Tradicijska kultura i rat: Obnova folklornih društava 1988. i naročito Hrvatska etnografska baština 2000. u Hrvatskoj i Mađarskoj te 2007. u Čileu i Argentini). Od 1992. godine stručna je i umjetnička ravnateljica Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, u okviru koje osmišljava i oblikuje cjelovite tematske programe s prikazima najrazličitijih, nerijetko i prethodno zanemarenih aspekata i područja tradicijske kulture (svadbene tradicije 1996., poklade 2000., božični i žetveni običaji 2001., proljetni ophodi 2005., obnova folklornih društava u selima stradalima u Domovinskom ratu 1998., stanje folklornih tradicija na kraju tisućljeća 1999., baština na tragu Andrije Kačića Miošića 2004., govorni oblici folklora 2008., kolo 2009., folklor hrvatskog Jadrana 1997., Gorskog kotara 2008. i Istre 2009., folklor Hrvata izvan Hrvatske 2002., nacionalnih manjina u Hrvatskoj 2003. i Hrvata iz Bosne i Hercegovine 2007.), kao i nove vrste priredbi (koncerti crkvenog pučkog pjevanja od 1993. i koncerti etnoglazbe od 1994.) te bogate popratne sadržaje (npr. izložbe, radionice, predstavljanja).

Dobitnica je državne godišnje nagrade za znanost 1999. kao koautorica u knjizi Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka (koja je postala i sveučilišnim udžbenikom), državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, u promicanju hrvatske tradicijske baštine (1996.), nagrade Hrvatskog etnološkog društva «Milovan Gavazzi» za životno djelo i cjelokupan znanstvenoistraživački rad (2008.) te nagrade Grada Zagreba (2009.) za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti (u kulturi i umjetnosti).


Bibliografija