Promjene naziva Instituta od osnutka 1948. godine do novijih dana bilježe proces sustavnog širenja njegova područja istraživanja. Od Instituta za narodnu umjetnost, usmjerenog na istraživanje narodne glazbe, plesa i književnosti, preko Zavoda za istraživanje folklora orijentiranog na problemska pitanja transformacije tradicijske kulture, do današnjeg Instituta u kojem se, nadograđujući nekadašnje pristupe i teme, kao jednakovrijedni istražuju antropološki aspekti i održivost binarne podjele kulture na tradicijske i popularne, urbane i ruralne, suvremene i prošle, visoke i niske kulture, promičući interdisciplinarni i interkulturni dijalog.
Djelatnost Instituta obuhvaća empirijsko i teorijsko istraživanje kulture, prikupljanje i obradbu podataka (građe), kritičko proučavanje i dokumentiranje, te osiguravanje njihove dostupnosti; pisanje, izlaganje na skupovima i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova; sudjelovanje u visokom obrazovanju i edukacijskim projektima; publiciranje izbora obrađene građe u tiskanim i elektroničkim izdanjima te na nosačima zvuka i slike; rad specijalizirane knjižnice; sudjelovanje u izradi ekspertiza i u radu stručnih povjerenstava pri tijelima državne i lokalne uprave te primjenu rezultata istraživanja u školama i obrazovanju, izdavaštvu, umjetnosti, gospodarstvu, produkciji folklornih festivala, organiziranju izložbi, amaterizmu, suradnji s medijima te općenito u domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti.