Institut za etnologiju i folkloristiku osnovan je 1948. godine pod imenom Institut za narodnu umjetnost (od 1977. do 1990. Zavod za istraživanje folklora u sklopu Instituta za filologiju i folkloristiku). U početku se Institut razvijao kao etnomuzikološko istraživačko središte (Bezić 1998, Ceribašić 1998), no ubrzo je svoje djelovanje proširio i na filološka istraživanja (Marks i Lozica 1998). Potreba za cjelovitijim pristupom folkloru, naročito njegovim izvedbenim i kontekstualnim aspektima, potaknula je krajem šezdesetih godina 20. stoljeća etnološka istraživanja (Rihtman-Auguštin i Muraj 1998) pa tako i uključivanje etnologa u znanstveno-istraživački rad Instituta.
Od šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća institutski znanstvenici primjenjuju suvremene teorijske okvire u interpretaciji tradicijske kulture koja se sve jasnije sagledava kao kontinuirani proces u stalnoj mijeni, ne samo u povijesnoj i blagdanskoj dimenziji seljaštva nego i u suvremenoj svakodnevici raznolikih zajednica. Osamdesetih i devedesetih godina, u okviru institutskih projekata znanstvenici se i dalje bave temeljnim istraživanjima usmene i pučke književnosti, folklornog kazališta, glazbenih praksi, materijalne i društvene kulture i običajnih praksi u regionalnom i lokalnom, rjeđe i nacionalnom ili međunarodnom okviru. Međutim, u interpretacijama sve su istaknutiji novi teorijski pogledi, kritički pristupi, te interdisciplinarna usmjerenja prema pitanjima konstrukcije identiteta, kontinuiteta i promjena kulturnih pojava, ideološke kontekstualizacije, uporabe i prezentacije folklora, rodne perspektive, performativnosti, utjecaja novih medija, suvremene urbane kulture, popularne kulture itd. Istodobno, dotadašnja se istraživanja tradicijske kulture sumiraju i vrednuju u sintetskim prikazima i kritičkim pregledima rezultata matičnih institutskih disciplina – etnomuzikologije, folkloristike i etnologije.
Također, već postojeća orijentacija na istraživanja suvremene svakodnevice iskazuje se, od početka devedesetih godina, i kao sustavno bavljenje kriznim trenutkom ratne i poratne stvarnosti. Suradnici Instituta za etnologiju i folkloristiku sudjeluju u nizu projekata istraživanja tradicije (prošle i sadašnje) koji se odlikuju raznovrsnošću tema i pristupa. Riječ je, primjerice, o odnosu folklora, književnosti i kulture; o etnografiji rata, izbjeglištva, tranzicije, postsocijalizma; o glazbenim i plesnim praksama u raznolikim zajednicama, o procesima identifikacije u hrvatskoj dijaspori, o odnosu tradicije i globalizacije. Terenska se kvalitativna istraživanja nadograđuju analizom diskurza, razvijanjem refleksivnog i dijalogičnog etnografskog pisma itd. Institutska znanstvena istraživačka djelatnost proširuje se sve više i projektima na međunarodnoj razini.
Razvoj znanstvenih istraživanja u Institutu prati i razvoj stručnih djelatnosti. Dokumentacija IEF-a danas skrbi o jedinstvenom fundusu dokumenata (na različitim medijima) o hrvatskoj tradicijskoj kulturi dvadesetog i početka dvadesetprvog stoljeća. Ta je građa godine 1991. upisana u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu te kao cjelina ima značaj spomenika kulture "0" i "I" kategorije. Godine 1997. započet je projekt digitalizacije analognih zapisa. Građa je dostupna znanstvenicima, ali i vanjskim korisnicima: ustanovama i pojedincima zainteresiranim za njezinu primjenu u znanosti, obrazovanju, umjetnosti i kulturi, te u kulturnom amaterizmu.
Knjižnica IEF-a specijalizirana je za područje etnomuzikologije, etnologije i folkloristike, slavistike, kulturne i socijalne antropologije. Obuhvaća važna i rijetka domaća i strana izdanja te je po dragocjenosti fonda jedinstvena u Hrvatskoj. Uključena je u mrežu CARNet od 1993. godine. Korištenje literature i pregledavanje baze podataka u čitaoničkom dijelu knjižnice omogućuje se svim vanjskim korisnicima.
Nakladnička djelatnost IEF-a uključuje časopis Narodna umjetnost i biblioteku Nova etnografija. Časopis je počeo izlaziti 1962. godine kao godišnjak, a od 1995. godine (od broja 32/1) izlazi dvaput godišnje: prvi je broj na engleskom jeziku dok drugi izlazi na hrvatskom. Biblioteka Nova etnografija objavljuje knjige s područja etnologije, antropologije i folkloristike.