Znanstvenici Zaslužni znanstvenici i bivši djelatnici Lydia Sklevicky

mr. sc. Lydia Sklevicky

(Zagreb 1952. - Donja Dobra, Delnice 1990.)

Lydia Sklevicky rođena je 7.5.1952. u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1976. diplomirala sociologiju i etnologiju. Dana 15.12. iste godine nastupila je na mjesto asistenta pripravnika u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest).

Znanstvenim se radom počinje baviti uključivanjem u projekt Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske "Sociološko-historijski aspekti organiziranog djelovanja i društvenog položaja žene u Hrvatskoj 1945- 1980".

U Zavod za istraživanje folklora (danas Institut za etnologiju i folkloristiku) dolazi 15.12.1988. u kojem radi sve do prerane smrti u prometnoj nesreći kod Donje Dobre, Delnice 21.1.1990.

Poslijediplomski studij iz područja humanističkih i društvenih znanosti (sociologija kulture) završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa". Komisija Znanstveno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu 15. 5. 1988. podnosi izvještaj o odobrenju predložene teme doktorske disertacije pod naslovom "Emancipacija i organizacija, Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945-1953)".

Prva se u nas bavila istraživanjem socijalne povijesti žena - ženskog pokreta, te istraživanjem procesa emancipacije žena kao sastavnog dijela dugoročnog procesa kulturne mijene društva. U magistarskom je radu "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa" na povijesnoj građi nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije Drugog svjetskog rata (NOP-a i socijalističke revolucije), te raskoraka između proklamirane emancipacije i zapravo ograničenja ostvarenja ženskih prava u drugoj Jugoslaviji. Taj je postupak primijenila i u izradi nažalost nedovršene disertacije, gdje je planirala kako je sama kazala "veći dio posvetiti istraživanju i interpretaciji dinamike postrevolucionarne kulturne mijene u interferenciji s kategorijom roda (npr. poglavlja o modifikacijama tradicijskih vrednota u novom društvenom kontekstu, novoj ikonografiji ženstvenosti, transformaciji struktura svakodnevnog života sl.)."Sama je Lydia 15. 11. 1988. u prilogu molbe na natječaj za radno mjesto u Zavodu za istraživanje folklora napomenula "kako se u posljednje vrijeme intenzivnije" bavila "istraživanjem simboličke kulture i stvaranjem novih rituala na temelju analize građe iz naše najnovije povijesti", pa je vjerovala kako će "imati prilike svoje interese produbiti i aplicirati u projektima Odsjeka za običaje Zavoda za istraživanje folklora". Stoga je u Zavodu s neopisivom energijom i poletom, uz rad na tezi, započela prikupljati građu i stvarati antropološku bibliografiju na teme o kojima je pisalapolitički ritual i kalendar običaja.

Područje njezinog stručnog interesa protezalo se od proučavanja socijalne povijesti, preko ženskih studija i antropologije roda, do političkog rituala i mnogo šire.

Bila je aktivna članica profesionalnih udruženja - Sociološkog društva Hrvatske i Hrvatskog etnološkog društva. Jedna je od najagilnijih članica-osnivača Sekcije "Žena i društvo" Sociološkog društva Hrvatske, utemeljene 1979., kao i Sekcije za istraživanje povijesti žena "Nada Klaić" pri Povijesnom društvu Zagreb. Ujedno je bila angažirana kao koordinatorica Sekcije "Žena i društvo" (1982 /83), te kao voditeljica poslijediplomskog seminara ove Sekcije o povijesti žena (1984/85). Od međunarodnih seminara koordinirala je poslijediplomski seminar "Žene i rad" u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (1983.), a u okviru 12. međunarodnog kongresa antropoloških i etnoloških znanosti - IUAES (1988.) bila je suorganizator panela "Current Issues in the Anthropology of Gender". Bila je članicom uredničkog odbora međunarodnog časopisa “Gender and History”, kao i redakcije “Časopisa za suvremenu povijest”.

Izuzetno obrazovana, s velikim poznavanjem opće kulture, govorila je i služila se s nekoliko stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski i španjolski). Redovito je sudjelovala u radu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Držala je predavanja kao gost-predavač na uglednim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

Znanstvene i stručne radove objavljivala je u domaćim i stranim publikacijama, a bavila se i publicističkim radom, te je više od deset godina bila stalno prisutna u javnosti, a njeni su radovi kao i pokrenuti projekti i danas itekako aktualni, poticajni i inspirativni.

Anamarija Starčević Štambuk

Bibliografija