Istraživanja Završeni projekti Etnografija svjetovne tranzicije

 

ETNOGRAFIJA SVJETOVNE TRANZICIJE: PREDLOŠCI I OTKLONI

voditeljica projekta
: Ines Prica
istraživači i suradnici: Nives Ritig-Beljak, Melanija Belaj, Lada Čale Feldman, Renata Jambrešić Kirin, Maja Povrzanović Frykman, Reana Senjković, Tea Škokić

Na temelju spoznaja etnografije rata, koje je ista nosiva skupina istraživača ostvarila u projektu Interdisciplinarno istraživanje vrijednosti u hrvatskoj kulturi, planirani projekt cilja na spektar transdisciplinarno usmjerenih etnografija koje na podlozi kulturnih modela - ideologija, političkih i društveno-ekonomskih ustroja, kulturnih politika, svjetonazora, obrazaca ponašanja i komunikacijskih normi - izdvajaju fokus otklona tih predložaka u njihovim svjetovnim utjelovljenjima i življenim praksama. Etnografske vizure srodne fenomenološko-kritičkim interesima kulturalnih studija, usmjerile bi se (ikonografskom analizom, usmenopovijesnim, folklorističkim te književno i kazališnoantropološkim pristupima) kvalitativnom istraživanju "nevidljivog" kulturnog sadržaja svjetovne tranzicije - koncepta konstruiranog za označavanje procesa kognitivne reorganizacije kartografije identiteta unutar hijerarhijskih obrtaja. Pod hipotezom da upravo iskrivljenje spram norme postaje privremenim modelom, cilj je projekta prikazati oblikovanje hibridnih svjetovnih praksi kao svojevrsnog kulturnog korektiva binarističkim figuracijama koje ravnaju nacionalnom naracijom. Osvijetlit će se ona poprišta transgresije kulturnih matrica koja svojom marginalnošću, neprepoznavanjem i nepripadanjem izmiču također i nominalnim odrednicama drugih znanstvenih disciplina: osobna distopija i kolektivna utopija; fenomen građanstva i seljaštva; sekularno i religijsko u socijalizmu; smiješno i ozbiljno, pristojno i nepristojno u medijskoj diskurzivnoj normi; kulturna metropola i rubovi; autocenzura i prešutne norme pravovjernosti; kulturnjačke crne liste i bijele knjige; gastarbajteri; devijantne intelektualne, rodne i dobne konfiguracije; kulturno kodiranje ljubavi; kulinarski kod i socijalna norma. Očekuje se da objavljeni rezultati projekta (četiri autorske knjige, tri zbornika radova, jedan doktorski i jedan magistarski te ostali članci i studije), kao fundirani i evokativni znanstveni dokument potpomognu stvaranju dijaloškog analitičkog tla za socijalnu identifikaciju i revalorizaciju hrvatske vernakularne kulturne povijesti u specifičnom kontekstu XX stoljeća. Pohranom građe (dokumentacija IEF-a), organizacijom međunarodnih skupova (Gender and Nation, Tradition and Transition, Dubrovnik, 2002) te sudioništvom na drugim skupovima rezultati bi se dodatno učinili dostupnima domaćoj i svjetskoj javnosti.