• suradnici
• znanstvenoistraživački projekti
• povijest instituta

• časopis narodna umjetnost
• biblioteka nova etnografija
• plesna istraživanja: publikacije
• cd izdanja

• biblioteka
• dokumentacija
• linkovi

• aktualno - upitnik za sudionike domovinskog rata
• skupovi
  
• webmail

Na dobro nam Božić dojde: Hrvatske tradicijske božićne pjesme

1.
Župni pjevački zbor "Sveti Mihovil" - MURTER (otok Murter)
Preveliku radost navišćujem vama
Muška pjevačka skupina: Viktor Banov (1971.), Duje Belamarić - Pivalo (1963.), Stipe Juraga (1947.), Marijan Kostelić (1940.), Tomislav Markov (1961.), Darko Mudronja (1951.), Marko Mudronja - Rebac (1935.), Žarko Mudronja (1949.), Ferdinand Pleslić (1958.), Dragutin Šikić (1962.), Ive Šikić - Balara (1931.), Vedranko Šikić - Balara (1959.), Aldo Škedel (1951.), Boris Turčinov - Klepac (1952.), Eduard Turčinov (1957.)
Prvi zapis na ovom kompaktnom disku, Preveliku radost navišćujem vama, zbor je izveo u svibnju 1998. godine u Zatonu kod Šibenika na Smotri crkvenih pučkih pjevačkih zborova Šibenske biskupije. Na kraju nastupa muške pučke pjevačke skupine Župe sv. Mihovila iz Murtera koji su izveli izbor svojih korizmenih napjeva, biskup Ivas, njihov prijašnji dugogodišnji župnik, zamolio je članove zbora da otpjevaju pjesmu koja se "piva samo u Murteru". Izvedbom je dominirala njihova odlučnost da prikažu nešto što je njihovo i to podijele sa slušaocima jednako uvjerljivo kao i na koncertu u Crkvi sv. Katarine u Zagrebu.

2.
Pučka skupina pjevača "Sveti Petar" - SUPETARSKA DRAGA (otok Rab)
Oj, Bog se rodo, Vitlijanjo
Muška pjevačka skupina: Ante Fafanja (1935.) - započinje, Josip Holjak (1938.), Ivan Poldan (1949.), Josip Vidas (1939.)
Ovo je danas rijetka izvedba jedne od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama. Tekst božićne pjesme Bog se rodi v Vitliomi zabilježen je u takozvanom Pariškom kodeksu s kraja 14. stoljeća (Duda 1990:16). "Ta osmeračka pjesma, vjerojatno indigena postanja, parafrazira tekst o rođenju Kristovu prema Evanđelju po Luki" (Hercigonja 1975:177). Muška pjevačka skupina iz Supetarske Drage napjev Oj, Bog se rodo, Vitlijanjo izvodi u netemperiranim tijesnim intervalima s posebnim načinom ornamentiranja i ukrašavanja melodijske linije koji odgovara tradicijskim načinima pjevanja područja Istre i Kvarnerskih otoka. Prema kazivanjima pjevača, ova se pjesma nekada pjevala na odlasku i povratku s ponoćne božićne mise u Crkvi sv. Petra.

3.
KUD "Cetingradska tamburica" - CETINGRAD (Slunj)
Zora je zora, bijeli se dan
 Mješovita pjevačka skupina: Jozo Jukić - Jole (1956.) - započinje, Anka Capan (1941.), Jelena Capan (1950.), Dragica Galić (1955.), Franjo Galić (1954.), Ana Jukić (1961.), Milka Jurčević (1961.), Jure Kuterovac (1961.), Stanko Matić (1965.), Anka Medved (1959.), Joso Medved (1932.), Mirko Medved (1955.), Manda Mesić (1937.), Marija Muić (1952.), Mile Muić (1950.), Marica Paulić (1961.), Toma Paulić (1957.), Justina Plivelić (1952.), Marica Radočaj (1957.), Matija Stepić (1945.), Vlado Stepić (1955.), Draga Tominac (1947.)
Varijanta ove pjesme s istim početnim tekstom i sličnom melodijom u nekim se krajevima središnje Hrvatske (npr. Zagrebačko prigorje i polje, Turopolje) pjevaju u svatovima pri završetku slavlja. U Cetingradu je smatraju najpopularnijom božićnom pjesmom, dijelom paraliturgijskog repertoara božićnog razdoblja.

4.
Etno grupa "Zvirek" - SV. KRIŽ ZAČRETJE (Zabok)
O sveta Tri kralja, o blažen vaš dan
Ženska pjevačka skupina: Marija Grozaj (1942.) - započinje, Štefanija Gorički (1938.), Zorica Hrastinski (1930.), Nada Ječmenica (1935.), Marija Martinec (1948.), Branka Piljek (1951.), Julija Sinković (1935.)
Pjesma O sveta Tri kralja, o blažen vaš dan poznata je i kao koledarska pjesma koju su u dane uoči blagdana Sv. Tri kralja u Hrvatskom Zagorju pjevali zvezdari, koji su preodjeveni u Tri kralja sa "zvijezdom" načinjenom od obruča rešeta i papirnatih ukrasa obilazili selima. Prvi dosad poznati zapis teksta te pjesme potječe s kraja 18. stoljeća, kada je pod naslovom Pro festo Ss. trium regum zapisan u rukopisnoj pjesmarici Jurja Lehpamera. (Šojat 1970:36). Napjev O sveta Tri kralja u brojnim je lokalnim varijantama poznat u gotovo cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jednu od varijanti napjeva te pjesme Jerko Bezić je zabilježio 1971. godine u Pustodolu kraj Stubičkih Toplica i analizom metroritamskih struktura upozorio na poveznice tog napjeva s istočnoalpskim pjesmama koje se izvode uz ples (Bezić 1993).
 
5.
KUD "Šokica" - SLOBODNICA (Slavonski Brod)
O slavna Betlemska ti si štalica
Ženska pjevačka skupina: Marija Draganić (1936.) - započinje, Marija Antunović (1957.), Filika Badanjak (1936.), Vlatka Duspara (1963.), Ružica Đaković (1940.), Tereza Kovačević (1942.), Marija Mikulić (1939.), Marija Počinak (1943.), Marija Šilobod (1950.), Kata Varčić (1933.), Marija Vasić (1937.)
Adventska pjesma O slavna Betlemska ti si štalica u izvedbi ženske pjevačke skupine iz Slobodnice tipični je primjer crkvenog pjevanja u Slavoniji. Višeglasnu izvedbu napjeva karakterizira široki tempo, parlando-rubato stil izvedbe s karakterističnim troglasjem (s donjim bordunskim tonom).

6.
Ženska pučka pjevačka skupina "Snaše" - KLAKAR (Slavonski Brod)
Oj, Isuse poljubljeni, slatki sine moj
Pjevačica: Eva Stanić (1935.)
Pjevanje božićnih uspavanki, poput O Isuse poljubljeni koju izvodi Eva Stanić iz Klakara, tradicija je "nastala u obiteljskom ozračju slavljenja obrednog čekanja Polnoćke, zazivanjem Božjega blagoslova, međusobnog darivanja i zajedništva za obiteljskim stolom poput pjesama koje potiču na druženje, darivanje i čestitanje. Bogatstvo njihova sadržaja pravo je nadahnuće obiteljskom življenju i čovjekoljubivosti" (Špralja 1993).

7.
KUD "Braće Banas" - PUNITOVAČKI JOSIPOVAC (Đakovo)
Slišite li pastuškovia
Ženska pjevačka skupina: Ana Kukučka (1949.), Slavica Kukučka (1946.), Tonka Kuric (1940.), Roza Labak (1935.)
Napjev iz Punitovačkog Josipovca primjer je božićne tradicije slovačke nacionalne manjine koja živi na području Slavonije. Sredinom 19. stoljeća Slovaci su došli u ovo selo na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera i nazvali svoje selo u spomen na njega. Napjev podsjeća na melodijske predloške u nekim slavonskim kolima pa se s razlogom može govoriti o prepletanju hrvatskih i slovačkih utjecaja u glazbeno-plesnom repertoaru lokalne zajednice.
 
8.
KUD "Izvor" - DREŽNIK GRAD (Slunj)
Poslan bi arkanđeo svet
Ženska pjevačka skupina: Roža Brajdić (1933.) - započinje, Lucija Abrlić (1936.), Ivka Cindrić (1930.), Manda Franjković (1934.), Agata Hodak (1929.), Katarina Hodak (1934.), Katarina Horvat - Kraljić (1934.), Jagoda Kulić (1933.), Ivka Malkoč (1940.), Barbara Turkalj (1930.), Ljubica Žanić (1930.)
Adventska pjesma Poslan bi arkanđeo svet u izvedbi ženske pjevačke skupine iz Drežnik Grada primjer je sačuvanoga starinskog repertoara zabilježenog u već spomenutoj pjesmarici Cithara octochorda, i to u sva tri njena rana izdanja. Melodijska linija napjeva danas odudara od osnovne koralne linije, no i u ovom slučaju i napjev i tipična izvedba bliski su lokalnom glazbeno-vokalnom izričaju. Zapis koji je najsrodniji melodijskoj liniji napjeva koji izvodi ženska pjevačka skupina iz Drežnik Grada objavljen je 1895. godine u crkvenoj zbirci Pjevnik - kantuale crkvenih popijevaka, koju su sabrali, uredili i izdali Karlo Kindlein i Vatroslav Kolander.
 
9.
KUD "Sveti Duh" - POSEDARJE (Zadar)
Narodi nam se kralj nebeski
Mješovita pjevačka skupina: Ana Tikvedžija (1946.) - započinje, Kata Bertović (1941.), Ana Brala (1940.), Ivan Brala - Ivić (1931.), Matija Brala (1938.), Ika Ćirak (1934.), Ljiljana Demo (1955.), Darija Juričić (1963.), Marijana Juričić (1940.), Ljubica Kevrić (1942.), Šime Klanac (1938.), Anka Kolendarić (1937.), Kata Magaš (1934.), Ante Nekić (1940.), Gordana Novaković (1959.), Ivan Novaković - Bafar (1940.), Marija Novaković (1940.), Tito Krste Žunić (1946.)
Narodi nam se kralj nebeski smatra se jednom od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama. Različite melodije kojima se pjevala zabilježene su u Pavlinskoj pjesmarici (1644.) i u sva tri rana izdanja Cithare Octochorde (1701. 1723. i 1757.). Jedna od njih, zabilježena u Cithari octochordi, kako je to 1922. godine primijetio Milovan Gavazzi, upravo je ona "koju na prvi mah prepoznajemo kao našu uobičajenu današnju, tek tu i tamo s nekim razlikama" (Gavazzi 1922:170-171). U ranijim, isključivo kajkavskim verzijama, ova je pjesma započinjala tekstom Narodil se je kralj nebeski, a "ostaci" kajkavskog dijalekta osjećaju se i u njenoj današnjoj ritmizaciji. Štokavizirana i ijekavizirana verzija teksta proširila se Hrvatskom i postala jednom od najpoznatijih i najčešće pjevanih božićnih pjesama.
 
10.
KUD "Iška fešta" - VELI IŽ (otok Iž)
Spavaj, spavaj, Ditiću
Pjevači: Livio Marijan (1964.), Dario Sutlović (1955.)
"U Dalmaciji su najproširenije tri božićne pjesme: U se vrime godišta, Spavaj, spavaj Djetiću i Veseli se Majko Božja.", zapisao je 1916. godine dominikanac i glazbeni pisac o. Antonin Zaninović. (Zaninović 1916:4). Spavaj, spavaj, Ditiću poznata je kao jedna od rijetkih božićnih pjesama južnog dijela Hrvatske. Zanimljiv je odnos glasova u ovoj muškoj dvoglasnoj (paralelno-tercnoj) izvedbi. Riječ je o nestabilnim intervalskim vrijednostima nasljeđenim iz tradicije pjevanja glagoljaških napjeva na staroslavenskom jeziku. Tradicija je glagoljaštva na Velom Ižu još uvijek prisutna, pa je i ovaj napjev dio žive izvodilačke prakse.

11.
Župni pjevački zbor "Sveti Mihovil" - MURTER (otok Murter)
Rodi se jest Isus, spasitelj svita
Muška pjevačka skupina: Tomislav Markov (1961.) - započinje, Viktor Banov (1971.), Duje Belamarić - Pivalo (1963.), Stipe Juraga (1947.), Marijan Kostelić (1940.), Darko Mudronja (1951.), Marko Mudronja - Rebac (1935.), Žarko Mudronja (1949.), Ferdinand Pleslić (1958.), Dragutin Šikić (1962.), Ive Šikić - Balara (1931.), Vedranko Šikić - Balara (1959.), Aldo Škedel (1951.), Boris Turčinov - Klepac (1952.), Eduard Turčinov (1957.)

12.
KU "Žutopas" - SMOKOVLJANI i VISOČANI (Dubrovnik)
Kolendari kuće grade
Ženska pjevačka skupina / female singing group: Ane Gojavić (1961.) - započinje / lead voice, Neđa Ivanišević (1965.), Jele Lujo (1953.), Jele Vrlić (1951.)
U selima Dubrovačkog primorja kolendom se naziva specifičan vokalni repertoar pjesama, obred obilaska kuća na Badnji dan i osebujni dar, koji se daje za vrijeme ophoda. Napjevi kolende pjevaju se od Sv. Katarine (25. studeni), doživljavaju svoju kulminaciju u razdoblju od Badnjeg dana do Sv. Tri Kralja da bi se nastavile do Čiste srijede. Tekstovi pjesama raznolikog su sadržaja, a prepoznaju se po refrenu kolenda, kolenda, veselo, veselo. Ophod na Badnji dan započinje kolendom pred kućnim vratima, nastavlja se pozdravom domaćina, kolendavanjem za kominon (ognjištem) i domaćinovim darivanjem pivalica (koledarica). Vrhunac ophoda predstavlja darivanje kolende, učinjene od grančica masline, suhih smokava i jedne naranče ili jabuke, koju djevojka daruje voljenom mladiću.

13.
KD "Vesela Šokadija" - GUNDINCI (Slavonski Brod)
Lucu boli glava ne more da spava
Govore: Marko Bukanović (1987.), Dražen Lozić (1987.), Nikola Neretljak (1988.), Ivan Vesinger (1987.)
Lucijaši su dječaci koji uoči dana Svete Lucije (13. prosinac) u večernjim satima obilaze seoska domaćinstva. Ovaj je običaj u Gundincima bio zaboravljen, ali je obnovljen zahvaljujući članovima školskog folklornog društva. Dok su u prošlosti lucijaši bili zreli mladići, danas to rade dječaci. U rukama nose tikve koje svojim oblikom, izrezanim otvorima i nacrtanim dijelovima lica podsjećaju na ljudske glave. Obrise lica osvjetljuje upaljena svijeća u sredini tikve. Pojavljuju se na prozorima strašeći ukućane, a zatim i na kućnim vratima. Lucijaši ne pjevaju, već skandiraju tekst. U prošlosti su ih darivali suhim voćem, jabukama ili kolačima, a danas novcem.

14.
KD "Vesela Šokadija" - GUNDINCI (Slavonski Brod)
Kucilo se, macilo se
Govori: Josip Mihić (1988.)
Običaj prvog božićnog gosta (polaženik, polaznik, poležaj) raširen je na širokom hrvatskom prostoru. Poznati su pokušaji tumačenja ovog obrednog gosta kao reinkarniranog pretka koji razgrće vatru u želji da izazove plodnost i obilje domu koji pohodi. U selima Brodskog Posavlja položaj je naziv za dječaka koji posjećuje domaćinstva na Badnje jutro čestitajući im Adama i Evu, izgovarajući tekst čestitke: Faljen Isus! Čestitam vam Adama i Evu.
 
15.
KUD "Nevijana" - NEVIĐANE (otok Pašman)
Na dobro nam Božić dojde
Muška pjevačka skupina: Albert Štorić (1956.) - započinje, Nino Kučina (1973.), Romano Kučina (1961.), Tino Kučina (1971.), Ivica Medić (1957.), Bože Milolović (1954.), Rajko Ribić (1959.)
Koleda je u Neviđanima obnovljena 1996. godine nakon pedesetak godina neodržavanja. Za razliku od ophodarskih koleda ovdje se mještani i koledari skupljaju u sredini sela, na križištu puteva zvanom koledišće. Pjevanje prati cijeli obred: od paljenja vatre, kađenja tamjanom do odlaska u kuću u kojoj se sprema večera za koledare. Iako se danas u pojedinim trenucima pjesmi pridružuju i žene ovaj je običaj ponajprije muška tradicija.

16.
KUD "Kupljenovo" - KUPLJENOVO (Zaprešić)
Marija se mati trudi
Pjevač: Ivica Ivanković (1968.)
U krajevima sjeverozapadne Hrvatske uobičajeni su ophodi uoči Sv. Tri kralja. Ophodare, koji nose rasvijetljenu "zvijezdu" izrađenu od sita i ukrasnog papira, s figuricama triju kraljeva ili slikama s nabožnim motivima, nazivaju zvezdarima. Ovaj je običaj u sjeverozapadnu Hrvatsku najvjerojatnije došao iz susjednih, sjevernijih krajeva - Slovenije, Austrije i Njemačke (Gavazzi 1991:213). Kao i u kolendarskim ophodima južne Hrvatske zvezdari sakupljaju darove, što je jedan od razloga održavanja tog običaja do danas. Mnoge su pjesme zvezdarskog repertoara zaboravljene, no pojedinci poput Ivice Ivankovića, ih sakupljaju i pjevaju. U ovoj izvedbi on je nazalnim načinom pjevanja i karakterističnim ornamentiranjem osnovne melodijske linije pokušao imitirati pjevanje Dragutina Kuhade (1916.) iz Kupljenskog Hruševca od kojeg je naučio ovu pjesmu.

17.
Izvorno folklorno društvo "Ogranak Seljačke sloge" - GRADEČKI PAVLOVEC (Vrbovec)
Hvaljen Isus! Daj nam Bog na ovo novo leto Božji blagoslov...
Govori: Stjepan Fugaj (1944.)
U Vrbovečkom kraju običaj je da blagoslov domaćinstvu zaziva sam domaćin. Na Badnjak on ulazi u kuću noseći slamu i pozdravlja ukućane koji ga čekaju. Sjeda na sijeno i počinje molitvu. Domaćica lomi kruh i daje mu komad uz čašu vina. On pojede tri zalogaja i popije tri gutljaja, a onda prostire slamu i zaziva blagoslov.
 
18.
KUD "Sveta Margareta" - VELIKA JELSA (Karlovac)
Oj, dobro jutro, izvor voda hladna
Pjevačice: Katica Kirinčić (1944.), Kata Strnić (1926.)
Običaj darivanja zdenca, danas rekonstruiran u izvedbama folklorne skupine iz Velike Jelse, pripada običajima božićnog ciklusa. Zdenac su na božićno jutro pohodile mlade djevojke te ga rozgajući darivale kruhom i bijelim lukom. Rozganje je solistički ili dijaloški glazbeni žanr s područja Karlovačkog pokuplja. Pri obavljanju poslova na otvorenom, kao što su žetva, kopanje i berba, koji su često uvjetovali fizičku razdvojenost ljudi, razgovor ili zajedničko pjevanje nije bilo moguće. Glasno pjevanje kratkih dijaloških napjeva (rozgalica, samica) omogućavalo je uspostavljanje željene komunikacije i na većim udaljenostima (Marošević 2001:410). Osim uz rad, rozgalice su svoju ulogu imale i u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Rozgalica započinje prodornim melizmatičkim uzvikom "oj", za kojim slijedi silabički izveden deseterački stih.
 
19.
KUD "Cetingradska tamburica" - CETINGRAD (Slunj)
Povezano kolo
Mješovita pjevačka skupina uz pratnju tambura samica: Mirko Medved - Rus (1955.) - započinje; Juraj Pleterovac (1961.) - započinje; tambura samica, Jozo Jukić - Jole (1956.) - tambura samica, Anka Capan (1941.), Jelena Capan (1950.), Dragica Galić (1955.), Franjo Galić (1954.), Ana Jukić (1961.), Milka Jurčević (1961.), Jure Kuterovac (1961.), Stanko Matić (1965.), Anka Medved (1959.), Joso Medved (1932.), Manda Mesić (1937.), Marija Muić (1952.), Mile Muić (1950.), Marica Paulić (1961.), Toma Paulić (1957.), Justina Plivelić (1952.), Marica Radočaj (1957.), Matija Stepić (1945.), Vlado Stepić (1955.), Draga Tominac (1947.)
Na Kordunu je nakon ponoćne mise, bilo uobičajeno zasvirati i zaigrati kolo ispred crkve. Tako, na primjer, u Slunju igraju božićno kolo Ej, janje moje, a u Cetingradu Povezano kolo. U Cetingradu kolo prati sastav tambura samica (danguba, kozarica) koje Cetingrađani nazivaju tamburice. Svirka na svakom glazbalu je troglasna - nad ležećim tonom razvija se dvoglasje u stilu pjevanja "na bas". U glazbi se instrumentalni dijelovi izmjenjuju s vokalnim, a u kolu plesni korak sa šetnjom na način poznat i drugdje, osobito u Istočnoj Slavoniji, kraju s kojim su Kordunaši povezani migracijama. U stihovima koji se pjevaju spominje se i Božić.
 
20.
Folklorna družina "Krejonca" - BOL (otok Brač)
Nojpri ime Isusovo
Muška pjevačka skupina: Jerko Malvasija (1938.) - započinje, Juraj Bogdanović (1930.), Matko Glasnović (1959.), Roko Matijašić (1946.), Jurica Pavišić (1956.), Ivica Ščepanović (1963.), Kosta Vukota (1979.)
Običaj da muškarci u Bolu plešu kolo na Sv. Stjepana ispred Crkve sv. Antuna zamro je tridesetih godina prošlog stoljeća. "Zadnji put su to pred rat plesali. Uhvatili bi se za ruke i zatvorili kolo. Jedan bi vodio pjesmu, a drugi bi za njim pjevali. I to bi trajalo dva tri sata, to bi trajalo, pa bi se pilo, pa bi se nastavilo." (Ivančan 1974-75:344) Plesanje kola obnovljeno je po sjećanjima starijih mještana i članova folklorne družine Krejonca. Danas se ovo kolo izvodi i na fijeri Gospe od Sniga (5. kolovoz) zaštitnice Bola i predstavlja dio turističke ponude. Kolo je otvorenog tipa. Predvodnik kola vodi pjesmu na koju mu plesači jednoglasno odgovaraju. Plesači se drže rukama za pojas, a predvodnik u uzdignutoj ruci ima maramu.
 
21.
HKDD KUD "Rama" - PROZOR - RAMA (Bosna i Hercegovina)
Ej, oj, Božiću i ti si baraba
Ženska pjevačka skupina: Ivuša Jelić (1941.) - započinje, Milka Franjušić (1951.), Luca Markešić (1943.), Kata Mišura (1941.)

22.
HKDD KUD "Rama" - PROZOR - RAMA (Bosna i Hercegovina)
Ja sam dragom omaneta dala
Ženska pjevačka skupina: Anica Čuljak (1954.) - započinje, Cvita Burić (1933.), Mara Čuljak (1959.), Milka Franjušić (1951.), Ivuša Jelić (1941.), Luca Markešić (1943.), Kata Mišura (1941.), Ruža Prskalo (1951.), Anica Šarčević (1950.)
Ganga je glazbeni žanr s područja koje ograničavaju Imotska krajina na jugu i Rama na sjeveru. Izvodi se u stilu tijesnih intervala, uvijek punim glasom dok tekstovnu sastavnicu čine deseterački stihovi koje lokalno stanovništvo percipira kao zasebne pjesme. U posljednje vrijeme i u ovim krajevima sve je prisutniji i popularniji stil dijatonskog pjevanja "na bas".
Na Stipan dan u Rami se nakon mise ljudi okupljaju u sredini sela i izmjenjuju čestitke. Na Dobro nam došao Božić i Sveti Stipan odgovaraju: I s tobom Bog dao zajedno. Tu se pjeva i pleše kolo. Na taj dan djevojka momku daje omanet - obećanje: dariva mu nešto svoje, maramu, kopče za pojas, krunicu ili molitvenik. Riječ je o zalogu kojim mu se ona obeća i koji prethodi zarukama. Tekst odabrane pjesme šaljivo komentira taj običaj.
 
23.
HFD "Sesvečice" - PODRAVSKE SESVETE (Đurđevac)
Kakva je to svetlost gde Betlem gori
Pjevačica: Kristina Randelj (1989.)
Uoči Sv. Tri kralja selom idu skupine djece koja nose zvezdarnice, načinjene od sita pričvršćenog na štap, oblijepljenog bijelim papirom. Unutar sita nalijepljene su svete sličice i postavljena goruća svijeća. Djeca pjevaju pred vratima ili prozorima seoskih kuća. Ako im se ukućani ne odazovu, djeca im znadu kazati: Na kući vam štakor visi!
Kakva je to svetlost gde Betlem gori je hrvatska crkvena pučka pjesma čija je melodija porijeklom vezana uz istočnoalpski prostor, kao i uz šire njemačko govorno područje (Bezić 1993:73). Tekst te popijevke zabilježen je u nekoliko varijanata već potkraj 18. stoljeća i u prvoj polovici 19. stoljeća (Šojat 1970:34).
 
24.
Kaldirski kolejani - KALDIR (Pazin)
Ta svitla zvizda gori gre
Mješovita pjevačka skupina: Mario Bon (1938.) - započinje, Davor Fero (1962.) - započinje, David Beletić (1963.), Aldo Bertoša (1963.), Eda Bertoša (1959.), Gverino Bertoša (1955.), Vera Bertoša (1959.), Aldo Bon (1950.), Antica Bon (1952.), Zdenka Bon (1942.), Atilije Krajcar (1934.), Vlatko Milanović (1956.), Danilo Paladin (1941.), Ana Štefanić (1967.), Božo Štefanić (1963.), Daria Štefanić (1959.), Ivan Štefanić (1966.), Marčelo Štefanić (1960.), Mario Štefanić (1959.), Milena Štefanić (1937.), Danijela Valenta (1962.), Jasna Valenta (1969.)
Ophod čestitara - kolejana u istarskoj župi Kaldir događa se u noći uoči Sv. Tri kralja. Oni obilaze dvanaest sela i zaselaka kaldirske župe i ne propuštaju posjetiti svaku naseljenu kuću. Skupinu kolejana predvodi jedan koji nosi veliku zvijezdu s upaljenom svijećom u njenoj sredini. Pred zamračenom kućom dozivlju domaćina (župana), a zatim prema domaćinovoj želji pjevaju odabranu koledu i dodatnu božićnu pjesmu. Kolejani među sobom odabiru tri kralja, kojima domaćini uručuju darove: prvome kobasice, drugome bocu vina i trećemu nekoliko jaja. Ophod kaldirskih kolejana obnovljen je 1984. godine na inicijativu župnika Atilija Krajcara, podrijetlom iz Žminjštine.
Pjesma koju kolejani najčešće izvode je Ta svitla zvizda gori gre. Varijanta te pjesme s tekstom Ta zv'jezda ta je van zašla dio je repertoara božićnih koledarskih pjesama gradišćanskih Hrvata, a njezin je napjev srodan napjevu objavljenom u prvom izdanju Cithare octochorde 1701. godine (Bezić 1995a:368-369).
 
25.
Kulturno društvo "Sveti Petar" - GABONJIN (otok Krk)
Kolijani 'redu ki su bili davni
Muška pjevačka skupina: Željko Brnić (1946.) - započinje, Branko Brnić (1971.), Josip Lesica (1934.), Anton Radivoj (1935.), Lucijan Žic (1942.)
Od dana sv. Stjepana skupina mladića ide koledvat: obilaze sve kuće u kojima ima djevojaka, tamo pjevaju i plešu, a djevojke ih daruju okruglim pecivom - kolubami. Za vrijeme koledvanja mladići se dogovaraju hoće li održati kolijane ili kolijanski pir. Tada biraju kraja (kralja), kojega na blagdan Sv. Tri kralja, poslije mise, posjednu na posebnu stolicu i nose njegovoj kući pjevajući: Kolijani 'redu, ki su bili davni. Karakteristika je njihovog pjevanja dvoglasje s unisonim završecima, dok se u tekstu pjesme pojavljuje pripjev le le le fijole tipičan za krčke kolede na kojeg u svojoj studiji Kolede Južnih Slavena iz 1917. godine upozorava i Ivan Milčetić.
 
26.
Folklorna družina "Krejonca" - BOL (otok Brač)
Istekla je iza gore, Gospodine moj
Mješovita pjevačka skupina: Juraj Bogdanović (1930.), Katica Karmelić - Etica (1936.), Jerko Malvasija (1938.), Rajka Malvasija (1939.)
Na zadnji dan stare i prvi dan nove godine, kao i dan uoči Sv. Tri kralja (Vodokršće), skupine odraslih muškaraca obilazile su selom pjevajući čestitke - kolende. Ukućani su ih zauzvrat darivali. U napjevima bračkih koleda naziru se mnogi elementi talijanske glazbene tradicije, naročito u njihovim melopoetskim oblicima sa pripjevom (Bezić 1974-75:250). Za napjev Istekla je iza gore karakteristični su pripjevi Gospodine moj i s vamin anđel stoj koje nalazimo i u drugim bračkim koledama. Tipičan je i tekst - I litos ka' i do lita ovdje, na dobro vam mlado lito dođe - kojim završava ova koleda. Nalazimo ga u koledama iz raznih mjesta Dalmacije koje je u svojim člancima u Svetoj Ceciliji tridesetih godina 20. stoljeća objavljivao o. Antonin Zaninović.
 
27.
KUD-a "Izvor" - DREŽNIK GRAD (Slunj)
U sve vreme godišta
Ženska pjevačka skupina: Ivka Malkoč (1940.) - započinje, Lucija Abrlić (1936.), Roža Brajdić (1933.), Ivka Cindrić (1930.), Manda Franjković (1934.), Agata Hodak (1929.), Katarina Hodak (1934.), Katarina Horvat - Kraljić (1934.), Jagoda Kulić (1933.), Barbara Turkalj (1930.), Ljubica Žanić (1930.)

U sve vreme godišta,
mir se svijetu navješta,
porođenjem Djetića,
od Djevice Marije.
Od prečiste Djevice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Djeve Marije.
Djeva sina porodi,
đavlu silu svu slomi,
a kršćane oslobodi,
sveta Djeva Marija.
U jasle ga stavljaše,
majka mu se klanjaše,
i slatko ga ljubljaše,
sveta Djeva Marija.
Tebe Isuse hvalimo,
Sveto Trojstvo slavimo,
majku tvoju častimo,
svetu Djevu Mariju.
 
28.
Pučka skupina pjevača "Sveti Petar" - SUPETARSKA DRAGA (otok Rab)
U sve vrime godišta
Mješovita pjevačka skupina: Ante Fafanja (1935.) - započinje, Katica Čipčić (1950.), Josip Holjak (1938.), Ivan Poldan (1949.), Ankica Plješan (1949.), Anđela Tomulić (1949.), Josip Vidas (1935.)
 
U sve vrime godišta,
mir se svitu navješta,
porođenjem Djetića,
od Djevice Marije.
Slavno sveto sporođenje,
koj' nam daje svim veselje.
Od prečiste Djevice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije.
Slavno sveto sporođenje,
koj' nam daje svim veselje.
Diva sina porodi,
đavlu silu svu slomi,
a kršćane oslobodi,
sveta Diva Marija.
Slavno sveto sporođenje,
koj' nam daje svim veselje.
U jasle ga stavljaše,
majka mu se klanjaše,
i slatko ga ljubljaše,
sveta Diva Marija.
Slavno sveto sporođenje,
koj' nam daje svim veselje.
 
29.
KUU "Ivan Duknović" - VINIŠĆE (Trogir)
U sve vrime godišta
Ženska pjevačka skupina: Matija Kostović (1934.) - započinje, Šime Marušić (1935.), Kate Mlačić (1933.), Luce Pažanin (1941.), Nikolina Pažanin (1931.)
 
U sve vrime godišta,
mir se svitu navišta,
porođenjem Ditića,
od Divice Marije,
porođenjem Ditića,
od Divice Marije.
Od prečiste Djevice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije.
Tri su kralja jidrila,
da b' Isusa vidila,
mnoge gore projdoše,
dok u Betlem dojdoše,
kad u Betlem dojdoše,
tu Isusa najdoše,
i njemu se klanjaše,
Bogu hvale dadoše,
svetom Divom Marijom.
 
30.
HKDD KUD "Rama" - PROZOR - RAMA (Bosna i Hercegovina)
U sve vrime godišća
Ženska pjevačka skupina: Luca Markešić (1943.) - započinje, Ivuša Jelić (1941.) - započinje, Cvita Burić (1933.), Anica Čuljak (1954.), Mara Čuljak (1959.), Milka Franjušić (1951.), Kata Mišura (1941.), Ruža Prskalo (1951.), Anica Šarčević (1950.).
 
U sve vrime godišća,
mir se svitu navišća,
porođenjem Ditića,
od Divice Marije.
Od prečiste Divice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije.
Diva sina porodi,
đavlu silu svu slomi,
a kršćane oslobodi,
sveta Diva Marija.
U jasle ga stavljaše,
majka mu se klanjaše,
te ga slatko ljubljaše,
sveta Diva Marija.

31.
VRANA (Biograd)
U sve vrime godišta
Pjevači: Milan Bašić (1962.), Dujo Jajčanin (1939.)
 
U sve vrime godišta,
mir se svitu navišta,
porođenjem Djetića,
od Djevice Marije.
Od prečiste Djevice,
i nebeske kraljice,
anđeoske carice/cesar'ce,
svete Djeve Marije.

32.
Župni pjevački zbor "Sveti Mihovil" - MURTER (otok Murter)
U se vrime godišća
Muška pjevačka skupina: Viktor Banov (1971.) - započinje, Duje Belamarić - Pivalo (1963.), Stipe Juraga (1947.), Marijan Kostelić (1940.), Tomislav Markov (1961.), Darko Mudronja (1951.), Marko Mudronja - Rebac (1935.), Žarko Mudronja (1949.), Ferdinand Pleslić (1958.), Dragutin Šikić (1962.), Ive Šikić - Balara (1931.), Vedranko Šikić - Balara (1959.), Aldo Škedel (1951.), Boris Turčinov - Klepac (1952.), Eduard Turčinov (1957.)
 
U se vrime godišća,
mir se svitu navišća,
porođenjem Ditića,
od Divice Marije,
porođenjem Ditića,
od Divice Marije.
Od prečiste Divice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije,
anđeoske cesarice,
svete Dive Marije.
Diva sina porodi,
đavlu silu svu slomi,
a kršćane oslobodi,
sveta Diva Marija,
a kršćane oslobodi,
sveta Diva Marija.
Slavu višnju vidiše,
ter se vele čudiše,
Bogu se pokloniše,
svetom Divom Marijom,
Bogu se pokloniše,
svetom Divom Marijom.
Tebe Isuse hvalimo,
Sveto Trojstvo slavimo,
majku tvoju častimo,
svetu Divu Mariju,
majku tvoju častimo,
svetu Divu Mariju.
Amen. Aleluja.
 
33.
KUD "Gradina" - POLAČA (Zadar)
U se vrijeme godišta
Mješovita pjevačka skupina: Srećko Kulaš (1950.) - započinje, Zvonko Banović (1962.), Marija Bobanović (1957.), Milan Bobanović (1960.), Slavo Bobanović (1954.), Srećko Bobanović (1935.), Ante Kulaš (1948.), Kosa Kulaš (1948.), Slavko Kulaš (1958.), Vlado Kulaš (1942.), Dragan Kutija (1964.), Žaklina Kutija (1964.), Ivica Prtenjača (1957.), Tereža Raić (1939.), Petar Tuta (1950.), Marko Zagorac (1936.)
 
U se vrijeme godišta,
mir se svijetu navješta,
porođenjem Djetića,
od Djevice Marije.
Od prečiste Djevice,
i nebeske kraljice,
anđeoske cesarice,
svete Djeve Marije.
Djeva sina porodi,
đavlu silu svu slomi,
a kršćane oslobodi,
sveta Djeva Marija.
Anđeli mu služahu,
novu pjesmu pjevahu,
od njeg' milost prošahu,
svetom Djevom Marijom.
 
34.
Ženska pučka pjevačka skupina "Snaše" - KLAKAR (Slavonski Brod)
U to vrijeme godišta
Ženska pjevačka skupina: Ružica Pitlović (1950.) - započinje, Manda Atvanović (1938.), Marija Atvanović (1949.), Marija Bačanović (1965.), Evica Pitlović (1966.), Marica Pitlović (1953.), Barica Stanić (1949.), Eva Stanić (1935.), Evica Stanić (1941.), Terezija Stanić (1947.), Evica Tvrdojević (1953.)
 
U to vrijeme godišta,
mir se svijetu navješta,
porođenjem Djetešca,
kom je majka Djevica,
porođenjem Djetešca,
kom je majka Djevica.
Djeva sina rodila,
đavlu silu slomila,
svijetu spasa podala,
nama majka postala,
svijetu spasa podala,
nama majka postala.
 
35.
U to vrijeme godišta
Sudionici Koncerta hrvatskih božićnih crkvenih napjeva održanog 20. srpnja 2001. u Crkvi sv. Katarine u okviru 35. Međunarodne smotre folklora u Zagrebu: Ženska pjevačka skupina KUD-a "Izvor" - DREŽNIK GRAD (Slunj), Muška pučka pjevačka skupina Župnog pjevačkog zbora "Sveti Mihovil" - MURTER (otok Murter), Ženska pjevačka skupina HKDD KUD-a "Rama" - PROZOR - RAMA (Bosna i Hercegovina), Ženska pjevačka skupina KUD-a "Šokica" - SLOBODNICA (Slavonski Brod), Pučka skupina pjevača "Sveti Petar" - SUPETARSKA DRAGA (otok Rab), Etno grupa "Zvirek" - SV. KRIŽ ZAČRETJE (Zabok)
 
U to vrijeme godišta,
mir se svijetu navješta,
porođenjem Djetešca / Djetića,
kom je majka Djevica / Marija,
porođenjem Djetešca/ Djetića,
kom je majka Djevica / Marija.
Anđeli se javili / javljali,
rajsku pjesmu pjevali / slagali,
slava Bogu pjevali,
a mir ljud'ma prosili,
slava Bogu pjevali,
a mir ljud'ma prosili.