Etnografska baština i suvremenost: između tradicije i globalizacije

voditeljica projekta: Zorica Vitez
istraživači i suradnici:
Aleksandra Muraj, Jadranka Grbić, Sanja Kalapoš Gašparac, Ana-Marija Vukušić, Sanja Ivančić, Silvio Braica, Ivana Šarić Žic, Olgica Tomik

Projektom je osmišljeno etnološko istraživanje kulture, posebice tradicijske, kao sastavnice suvremene nacionalne kulture i njezinih regionalnih kulturnih inačica te uloga tradicijske kulture u procesu (samo)identifikacije i globalizacije. Cilj je projekta da obradom nekoliko odabranih, relevantnih i komplementarnih tema ukaže na doprinos tradicijske kulture suvremenoj kulturi i modernom društvu, na mogućnost da hrvatska kultura ostane prepoznatljiva i po svojoj etnografskoj baštini koja na različite načine živi i danas, kao i na činjenicu da se “malim” nacionalnim kulturama procesom globalizacije nudi mogućnost šire afirmacije. Projektom su obuhvaćena za etnološku disciplinu relevantna istraživanja povijesti struke, običaja i svetkovina u obiteljskom i širem društvenom krugu (običaji oko sklapanja braka od starih zapisa do suvremenih praksi, svetkovine različitih društvenih slojeva i profesionalnih skupina u Zagrebu dvadesetoga stoljeća, elementi tradicijske kulture u kontekstu suvremene turističke djelatnosti, kao i elementi regionalnih kultura promišljeni u kontekstu popularne kulture i globalizacije sredinom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, tradicijske svetkovine kao uporišta stvaranju nacionalnih, regionalnih i lokalnih identiteta i istraživanje tradicijske kulture Hrvata u srednjoj Europi između integracije i asimilacije). Pretpostavlja se da će istraživanje pokazati podudarnosti problema, kao i rezultata u svakoj pojedinoj temi i tako potvrditi hipotezu o mogućem sudjelovanju tradicijske kulture u kulturi modernog društva uz određene prilagodbe, osuvremenjivanja, promjene funkcije i konteksta. Provjera rezultata očekuje se u obliku ostvarenja njihova pretpostavljenog podudaranja od teme do teme te u usporedbi s drugim sličnim istraživanjima u nas i u svijetu. Ovo će istraživanje pridonijeti poznavanju etnografske baštine kao dijela cjelokupne hrvatske kulturne baštine, ali i dijela suvremena kulture pa je stoga važno za razvoj nacionalnih znanosti, kao i za prepoznavanje znanstvene relevantnosti hrvatske etnologije izvan Hrvatske.