Suradnici na projektu

Nasl. prof. dr. sc. Naila Ceribašić (Zagreb, 1964.) je od 1990. suradnica, a od 1999. zaposlenica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu; od 2014. u zvanju znanstvene suradnice u trajnom zvanju i naslovne redovite profesorice. Od 1999. predaje etnomuzikološke predmete na Odsjeku za muzikologiju, a povremeno i na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Bavila se tradicijskom glazbom istočne Hrvatske, problemima etnomuzikološke analize, procesima festivalizacije i baštinizacije, glazbom u kontekstu rata i političkih promjena na području bivše Jugoslavije, rodnim aspektima glazbovanja, glazbenim izričajima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, teorijama i metodama u etnomuzikologiji te programom nematerijalne kulturne baštine u jugoistočnoj Europi i na globalnoj razini. Na međunarodnom planu, posebno je aktivna u vodećoj svjetskoj etnomuzikološkoj organizaciji – Međunarodnom savjetu za tradicijsku glazbu (International Council for Traditional Music, ICTM). Od 2011. je članica Izvršnog odbora ICTM, a od 2012. zastupnica ICTM-a u UNESCO-u, što je obuhvatilo i rad u evaluacijskim tijelima Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine (2013–2015.). Na nacionalnog razini, članica je nekoliko stručnih povjerenstava pri Ministarstvu kulture i Savjetu za nacionalne manjine.

Odabrani radovi relevantni za ovo istraživanje:

Ceribašić, Naila. 2000. “Defining Women and Men in the Context of War: Images in Croatian Popular Music in the 1990s”. U Music and Gender, ur. Pirkko Moisala i Beverley Diamond. Urbana – Chicago: University of Illinois Press, 219-238.

Ceribašić, Naila. 2009. “Festivalizacija hrvatske tradicijske glazbe u 20. stoljeću”. U Hrvatska glazba u 20. stoljeću, ur. Jelena Hekman i Vesna Zednik. Zagreb: Matica hrvatska, 241-266.

Ceribašić, Naila, i Joško Ćaleta. 2010. “Croatian Traditional Music Recordings: The 1990s and 2000s”. Journal of American Folklore 123(489): 331-345.

Ceribašić, Naila, Hana Zdunić, Petra Ćaleta, Matija Jerković, Iva Božić, Matea De Bona i Klara Zečević Bogojević. 2019. “Sevdalinka i Zagreb do kraja 1950-ih: Pokušaj rekonstrukcije”. Narodna umjetnost 56/1: 149-191.

Dr. sc. Nada Bezić (Zadar 1963.) je voditeljica knjižnice Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ) u Zagrebu, gdje radi od 1988. Diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (1988.), pri istoj ustanovi magistrirala (1996.) i doktorirala (2011.) God. 1992. diplomirala je bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao stipendistica Otvorenog društva Hrvatska stručno se usavršavala u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, D. C. (1998.).

Glavna su područja njezina istraživanja povijest HGZ-a i glazbeni život Zagreba u 19. i 20. stoljeću. Autorica je više od 100 znanstvenih i stručnih članaka te knjiga, kao i nekoliko ciklusa emisija na Trećem programu Hrvatskoga radija. Izvršna je urednica HGZ-ova izdavačkog projekta Sabrana djela Blagoja Berse. Sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te bila suradnica međunarodnih i hrvatskih muzikoloških projekata. Dobitnica je nagrade “Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja (zajedno s Evom Sedak i samostalno) te nagrade “Dragan Plamenac” Hrvatskog muzikološkog društva. Postavila je dvadesetak izložbi s temama iz povijesti hrvatske glazbe. Bila je predsjednica Komisije za glazbene knjižnice i zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva, članica je uredništava časopisa Arti musices i HaGeZe.

Odabrani radovi relevantni za ovo istraživanje / Selected publications relevant for this research project:

Bezić, Nada. 2003. “Izvedbe Zajčevih bečkih opereta u Hrvatskoj u razdoblju 1865.-1918”. U Mladi Zajc: Beč, 1862-1870. Zbornik radova s Međunarodnog muzikološkog skupa održanog 2001. u Rijeci, ur. Vjera Katalinić i Stanislav Tuksar. Rijeka: Izdavački centar Rijeka, 41-49, 147-156.

Bezić, Nada. 2012. Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. godine: Prostori muziciranja i spomen-obilježja. Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo.

Nasl. doc. dr. sc. Joško Ćaleta (Trogir, 1964.) je znanstveni suradnik na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te naslovni docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je glazbenu pedagogiju na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, stekao magisterij na University of British Columbia u Vancouveru (Kanada) i doktorirao na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu.

Uz znanstvenoistraživački rad, koji je većinom fokusiran na glazbenu praksu Dalmacije i Dalmatinskoga zaleđa, područje svojega rada usmjerio je polju primjene znanstvenih znanja i prijenosa glazbenih znanja kao glazbeni autor, voditelj ansambala i član stručnih povjerenstava brojnih festival i vladinih tijela. Sudjelovao u izradi više prijedloga zaštite nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te objavio dvije autorske i jednu uredničku knjigu, četrdesetak znanstvenih te stotinjak stručnih radova. Usto je bio urednik i/ili glazbeni producent brojnih nosača zvuka. Od 2001. godine surađuje s ansamblom Lado, a osnivač je i voditelj vokalnog ansambla Kantaduri. Dobitnik je devet diskografskih nagrada Porin, te nagrada “Orlando”, “Josip Andreis”, “Ivan Lukačić”, “Franjo Kuhač”, “Milovan Gavazzi”, “Ljubo Stipišić Delmata” te je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Odabrani radovi relevantni za ovo istraživanje:

Ceribašić, Naila, i Joško Ćaleta. 2010. “Croatian Traditional Music Recordings: The 1990s and 2000s”. Journal of American Folklore 123(489): 331-345.

Ćaleta, Joško. 2003. “Klapa Singing and Ča-Val: The Mediterranean Dimension of Popular Music in Croatia”. U Mediterranean Mosaic: Popular Music and Global Sound, ur. Goffredo Plastino. New York: Routledge, 241-267.

Ćaleta, Joško. 2008. “The Klapa Movement: Multipart Singing as a Popular Tradition”. Narodna umjetnost 45/1: 125-148.

Ćaleta, Joško, i Jakša Primorac. 2011. “‘Professionals’: Croatian Gusle Players at the Turn of the Millennium”. U Balkan Epic: Song, History, Modernity, ur. Philip V. Bohlman i Nada Petković. Lanham: Scarecrow Press, 145-200.

Dora Dunatov (Zadar, 1992.) je asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te doktorandica na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu. Naziv magistre muzikologije (smjer etnomuzikologija) stekla je 2018. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a po završetku stječe Dekanovu nagradu za izvrsnost.

Doktorski rad promatrat će najraniju hrvatsku diskografsku industriju kroz komercijalni aspekt, a proučavat će se domaće, europsko i prekomorsko tržište. Jedan segment rada uključit će hrvatsku (i južnoslavensku) dijasporu u SAD-u. Od 2015. djeluje kao vanjska suradnica za Treći program Hrvatskoga radija, časopisa Cantus, povremeno i Vijenac. Suroganizatorica je prva dva izdanja Zadar Organ Festivala (2019. i 2020.), a sudjelovala je i u organizaciji Glazbenih večeri u sv. Donatu te PagArtFestivala. Tijekom i nakon studija, izlaže na međunarodnim skupovima (Studentski međunarodni muzikološki skup; Etno dani Zadarske županije; „Između nekada i sada“, FFZG; „Baština i festivali“, HED) s temama vezanim uz Zadarski tanac kao novonastalu tradiciju, zatim recepciju, utjecaj i posljedice Yu-Mex fenomena, glazbenu baštinu u potrošačkom društvu na primjeru rovinjske Kuće o batani i dr.

Odabrani radovi relevantni za ovo istraživanje:
Dunatov, Dora. 2018. Zadarski tanac kao novonastala tradicija. Diplomski rad na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Dunatov, Dora. 2016. Recepcija, utjecaj i posljedice Yu-Mex fenomena. Seminarski rad na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Ass. Tanja Halužan (Zagreb, 1991.) je asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te doktorandica na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu.  Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu stekla je naziv magistre muzikologije te je za diplomski rad nagrađena Dekanovom nagradom.

Nakon završenog studija, u okviru programa Erasmus+ stručno se usavršavala na bečkom Institutu za istraživanja tradicijske glazbe i etnomuzikologiju gdje je radila prije svega na klasifikaciji i sistematizaciji zbirke instrumenata u vlasništvu Instituta. Glavni fokus njezinog doktorskog istraživanja čini glazba na svadbama na zagrebačkom području u kojem je jedna od okosnica propitivanje odnosa glazbene izvedbe i glazbenoga konteksta. Od 2015. djeluje kao stručna suradnica Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Trećeg programa Hrvatskoga radija i časopisa Cantus. Rezultate svojih dosadašnjih istraživanja je izlagala na međunarodnim konferencijama.

Odabrani rad relevantan za ovo istraživanje:

Halužan, Tanja. 2014. Etnografija suvremene kantautorske scene u Zagrebu. Diplomski rad na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Dr. sc. Irena Miholić (Zagreb, 1973.) je znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Diplomirala je udaraljke i muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Kao udaraljkaš i glazbeni pedagog, radila je u Simfonijskom puhačkom orkestru Hrvatske vojske, GU “Elly Bašić” i Gradskom kazalištu “Komedija”. Bila je suradnica na projektima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zaklade za znanost, a trenutno sudjeluje na internim projektima Instituta za etnologiju i folkloristiku. Članica je znanstvenog vijeća IEF-a i uredništva biblioteke Iz arhiva. Teme njezinih znanstvenoistraživačkih interesa i publikacija obuhvaćaju hrvatsku tradicijsku i popularnu glazbu, tradicijska glazbala i sastave, tehnologiju u glazbi te digitalnu humanistiku. Kao stipendistica Nacionalnog programa stipendija Republike Slovačke, provodila je terensko istraživanje zabavne glazbe i suvremenog glazbenog života Hrvata u Slovačkoj, a kao autorica udžbenika Hrvatska tradicijska glazba za više razrede osnovne škole dobitnica je nagrade “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva.

Odabrani rad relevantan za ovo istraživanje:

Miholić, Irena. 2009. Zabavna glazba u Hrvatskoj: Etnomuzikološki i kulturnoantropološki pristup. Doktorski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Dr. sc. Željka Radovinović (rođ. Dolić, Zagreb 1963.) je voditeljica  knjižnice Muzičke akademije u Zagrebu. Završila je studij muzikologije i glazbene publicistike na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1987. je zaposlena u glazbenim zbirkama zagrebačkih knjižnica (Gradska knjižnica, knjižnica Glazbene škole Zagreb i knjižnica Muzičke akademije u Zagrebu). Bila je stalna vanjska suradnica/urednica Glazbenog programa Hrvatskog radija, i publicist u dnevnom i periodičnom tisku te producent festivala Muzički biennale Zagreb. U četiri mandata bila je predsjednica Komisije za glazbene knjižnice i zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva, a u istom broju mandata i  predsjednica Hrvatske udruge muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara koja je nacionalnim ogrankom međunarodne udruge IAML. Od 2006. godine bavi se problematikom zaštite i očuvanja zvučnih snimaka hrvatske glazbene baštine. O tome je izlagala na konferencijama u zemlji i inozemstvu te objavljivala. Istraživanja iz tog tematskog kruga zaokružila je doktorskim radom “Zaštita zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije”. Tajnica je Inicijativnog odbora za osnivanje Hrvatskog središnjeg fonografskog arhiva, koji je radom započeo u ožujku 2019. godine.

Odabrani rad relevantan za ovo istraživanje:

Radovinović, Željka. 2014. Zaštita zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije. Doktorski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Dr. sc. Jelka Vukobratović (Koprivnica, 1984) je asistentica na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu. Završila je studij flaute i muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te doktorski studij etnomuzikologije na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu.

Radila je kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima te kao istraživačka asistentica na projektu East and Central European Communities in Cape Breton, CA, Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi. Bila je i suradnica Trećeg programa Hrvatskog radija. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima te objavljivala radove u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima sa skupova te jedno poglavlje u knjizi. Teme njenih istraživačkih interesa su različiti aspekti uloge tradicijske i popularne glazbe u svakodnevnom životu, uključujući i pitanja etničkih i drugih identiteta, sjećanja te radne svakodnevice glazbenika.

Odabrani rad relevantan za ovo istraživanje:

Vukobratović, Jelka. 2010. “Odnos tradicijske glazbe i zakona o autorskom pravu u Hrvatskoj”. Etnološka tribina 33(40): 97-106.