TERENSKI I ARHIVSKI RAD

21. – 23. listopada 2020.
Od 21. do 23. listopada 2020.  Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) i  Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u Pregradi i pregradskoj okolici. Tijekom istraživanja na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme intervjuirale su četiri kazivačica (iz Gornje Šemnice, Kostela i Gotalovca). Dokumentirana kazivanja o bubamari, daždevnjaku, žabi, zmiji, pticama, šišmišu i domaćim životinjama te mitskim bićima (mrakima, bakačima, vragima, coprnicama) obogaćuju dosadašnje spoznaje o animalnim etnotemama sjeverozapadne Hrvatske. Tako po riječima kazivačice rodom iz Gornje Šemnice, nagovještaj smrti ukućana je da se ftica zaleti v prozorsko okno; po riječima kazivačice iz Kostela, svekrva se more premetnuti v žabu, daždevnjak mađaron je pomočna životinja v coprnjačkim poslima, a kad nekome nešto „ne ide od ruke“ fkanila ga je lesica; po riječima kazivačice rodom iz Gotalovca, lokalni naziv navodno srećonosne buba-mare je kravica. Projektne suradnice obišle su kasnobarokno-klasicističku župnu crkvu sv. Mirka/Emerika, stari (kraj 18. st.) i novi župni dvor (poč. 20. st.), Staro groblje i ruiniranu kapelu Ranjenog Isusa (18./19. st.) u Kostelu, nekadašnje lokalitete triju kapela (Bl. Djevice Marije, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Wolfganga) na Kunagori, kasnobaroknu župnu crkvu BDM (18. st.) i župni dvor na Vinagori, kapelu sv. Le(o)narda (17.–19. st.) u Pogančecu i kapelu sv. Ane (15.–18. st.) u Gornjoj Plemenšćini, pučki poklonac BDM (19. ili 20. st.) u Stipernici te grobljansku visinsku kapelu sv. Jurja (18. st.) na Svetojurskim Vrhima. Neki od njihovih patrona predočeni su u suživotu s životinjama (sv. Wolfgang) ili u borbi protiv njih (sv. Juraj), a pojedine skulpture sveca i svetica na glavnim i bočnim oltarima raznolikim životinjskim atributima. Usputno su fotografirale uočenu tradicijsku arhitekturu, raspela i pilove. Sa spomenutih visinskih kota razgledale su smještaj okolnih sakralnih objekata u brdsko-planinskom okruženju. U organizaciji terenskog istraživanja pomogao im je dr. sc. Davor Špoljar, ravnatelj Gradskog muzeja u Pregradi. Fotografije i zvučno gradivo nakon obrade pohranit će u Repozitorij IEF-a.

30. rujna – 3. listopada 2020.
Od 30. rujna do 3. listopada 2020. Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u zlatarskom kraju (Zlatar, Marinščina-Vugradec, Peršaves, Židovina, Belec). Tijekom istraživanja intervjuirale su na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme šestero kazivača, obišle su baroknu kapelu sv. Margete (Margarete) iz 17. st. (s drvenim inventarom 17.–18. st.) u Peršavesi, romaničko-gotičku kapelu sv. Jurja i baroknu župnu crkvu Sv. Marije Snježne u Belcu, župnu crkvu Uznesenja BDM iz 18. st. (s temeljima iz srednjeg vijeka i inventarom iz 18.–19. st.) i nekoliko starih tradicijskih kuća. Uspele su se i na kotu Židovina (n. v. 692 m), na južnoj strani Ivančice, radi visinskog razgledavanja okolnih animalističkih oronima i rekognosticirane ruine srednjovjekovne utvrde na tom lokalitetu. Fotografije te zapisano i zvučno snimljeno gradivo nakon obrade bit će pohranjeno u Repozitoriju IEF-a.

7. – 12. srpnja 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu od 7. do 12. srpnja 2020. godine u Puli i Poreču. Suzanini sugovornici/ice bili su Slavko Božac, Branko Sušac, Snježana Akrap Sušac, Biserka Vranić i Darko Brajković Đepeto Njapo s kojima je razgovarala o svakodnevnom suživotu sa životinjama kao i o animalnom u njihovim umjetničkim i stvaralačkim djelatnostima. Terensko istraživanje uključivalo je i posjet izložbi O životinjama i ljudima  autorica Željke Petrović Osmak, Tee Rittig Šiško i Gordane Viljetić  koja je realizirana 2017. godini u Etnografskom muzeju (22. 4. 2017. – 12. 11. 2017.), a 2019./2020. godine postavljena u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli.

29. veljače 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu 29. veljače 2020. godine u Gorjanima i Trnavi kraj Đakova. Tragom istraživanja Maje Bošković-Stulli, njezinog zapisa priče Babina Bilka – priče o zaručnicama-životinjama Suzana Marjanić je razgovarala s Elizabetom Molnar (Trnava) i Mirkom Đelagićem (Gorjani). Oboje su bili protagonisti dokumentarno-igranoga filma o Babinoj Bilki Petra Oreškovića. Prikupljeni terenski podaci koristit će se za izradu članka (radni naslov) „Babina Bilka i priče/bajke o mladoženjama/mladama-životinjama: kontekst – istočna Hrvatska“ namijenjen za zbornik radova Disenchantment, re-enchantment and folklore genres  (Nemanja Radulović i Smiljana Đorđević Belić, ur.).

     

JAVNA IZLAGANJA

22. prosinca, 2020.
On-line izlaganje s radionicom Sveci i njihove životinje / Životinje i njihovi sveci. Od rajskog vrta do betlehemske štalice  koje su na temelju svojih dosadašnjih terenskih istraživanja, u sklopu projekta ANIMAL, osmislile Lidija Bajuk i Zvjezdana Jembrih službeno je objavljeno na stranicama Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ).

11. studenog 2020.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić održale su predavanje Cvijet kreposti u animalistički predodžbama i mudrosnim izrekama  u sklopu mjesečne tribine Društva prijatelja glagoljice Hrvatska glagoljaška baština, u organizaciji  Društva prijatelja glagoljice, Nadbiskupskog pastoralnog intituta i Grada Zagreba.

Križevci, 25. rujna 2020.
Na poziv vizualnoga umjetnika i profesora Saše Živkovića Suzana Marjanić održala je izlaganje „Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman uz vizualnu animalistiku“ Izlaganje se održalo u sklopu festivala Suvremene umjetničke forme SUFFest, 25. rujna 2020. u atriju  Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci.

Zagreb, 24. lipnja 2020.
Suzana Marjanić održala je javno predavanje „Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman uz vizualnu animalistiku“ 24. lipnja 2020. godine u  Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu na poziv predsjednice  Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa prof. dr. sc. Mire Muhoberac. Suzana Marjanić dala je pregled istraživanja iz svojih knjiga o umjetnosti performansa iz 2014. i 2017. godine. Pritom se posljednji segment predavanja odnosio na vizualnu animalistiku Stevea Bakera s primjenom na lokalnu scenu.

Split, 3. ožujka 2020.
Suzana Marjanić održala je javno predavanje „Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman ili krležijanski iz Dijalektičkog antibarbarusa – ‘protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti’” 3. ožujka 2020. godine u Splitu u sklopu programa radionica Što je suvremena umjetnost (radionica HS AICA-e i ULUPUH-a Zagreb) i programa radionica Kako pisati o suvremenoj umjetnosti (radionica HS AICA-e), na poziv doc. dr. sc. Silve Kalčić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta). Posljednji segment predavanja odnosio se na vizualnu animalistiku Stevea Bakera s primjenom na lokalnu scenu.

Zagreb 26. veljače 2020.
Antonija Zaradija Kiš, Maja Pasarić i Lidija Bajuk 26. veljače 2020. godine održale su javna izlaganja u okviru panela Oslici, uklesci, rezbe: astralno, animalno, sveto. Treći ciklusa programa Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku (voditeljica Lidija Bajuk) u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Organizatori: Matica hrvatska, Gradski muzej Makarska, IEF, KGZ-Knjižnica Vladimira Nazora
Izlaganja:
– Zaradija Kiš, Antonija. „Animalističke napomene u monografiji ‘Uklesani i urezani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja’ Marinka Tomasovića“;
– Pasarić, Maja. „Osvrt na prikaze životinja makarskog područja u Tomasovićevoj monografiji“;
– Bajuk, Lidija. „Oslici, uklesci i rezbe, animalistički povezani s hrvatskim nacionalnim cvijetom perunikom“.
     

GOSTUJUĆA IZLAGANJA

13. listopada 2020.
Na poziv ANIMAL projektne skupine Mia Felić održala je predavanje O institucionalizaciji kulturne animalistike. Predavanje je održano 13. listopada 2020. u okviru ciklusa Tribina IEF-a.

     

KONFERENCIJE I DRUGE ZNANSTVENE AKTIVNOSTI

18. prosinca 2020.
U Centru za ženske studije održan je znanstveni simpozij Ekofem – teorije i prakse. Simpozij je nastao temeljem zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux) u uredništvu Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić,  u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku te izdavačke kuće Durieux.

23. listopada 2020.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić sudjelovale su na kolokviju 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520. (Dubrovnik / Zagreb, 23. listopada 2020. Kolokvij je upriličen pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju HAZU) izlaganjem „Cvijet kreposti u Libru od mnozijeh razloga: animalističke i leksičke osobitosti“.

28.-30. rujna 2020.
Suzana Marjanić zajedno s kolegom Goranom Đurđevićem sudjelovala je na skupu COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 28.-30. rujna 2020.)  izlaganjem “Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti?”

20. i 21. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na znanstveno-književnom skupu Dani Marije Jurić Zagorke na temu „Rizici i resursi: rod i politika raspodjele izlaganjem “Izvedbeni otpori feminističke umjetnosti: kritika neoliberalnih rodnih režima – lokalna scena” (Centar za ženske studije, Zagreb, 20. i 21. rujan 2020.) Što se tiče domaće feminističke scene, a u okviru animalističke niše, Suzana Marjanić izdvojila je kritičkoanimalističke radove Ksenije Kordić,  naslovnicu  knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? Juliet Gellatley, njezinoga drugog hrvatskog izdanja koju je objavila udruga Prijatelji životinja, kao što je autorica i naslovnice knjige Naša braća životinje Edgara Kupfera-Koberwitza, te odabrane video/performanse Tajči Čekade.

15.-19. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na simpoziju Mediji – pandemija – infodemija (organizator Centar za filozofije medija i medijska istraživanja, voditelj: prof. dr. sc. Sead Alić, Zagreb, 15.-19. rujna 2020) izlaganjem “Alternativna povijest u doba koronavirusa ili Covida-19 ili nečeg trećeg: primjer – Semir Osmanagić i Krešimir Mišak”, u okviru kojega je, među ostalim, zamijetila da situacija u vezi Covida-19 podsjeća na situaciju vezanu uz GMO, kada je npr. Árpád Pusztai, poznat kao prorok GMO apokalipse, istaknuo da će svijet kakav poznajemo nestati do 2050. godine – “Neće ga uništiti teroristi nego znanstvenici” (Pusztai 2008: 119). Osim toga, Hrvoje Jurić (2013) sustavno podastire primjere da je razvoj bioetike u Hrvatskoj usko povezan s raspravama o problematici genetički modificiranih organizama.

     

PUBLIKACIJE

Goran Đurđević i Suzana Marjanić. 2021. “Šišmiš”. U: Politički leksikon: pandemije. ur.  Zlatko Bukač, Biljana Kašić, Jelena Kupsjak,  Atila  Lukić i Gordan Maslov.  Centar za društveno-humanistička istraživanja: Zadar.

Suzana Marjanić. 2020. Babina Bilka i bajke o mladoženjama/mladama životinjama: kontekst – Slavonija“. Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi 9, 143-160.

Suzana  Marjanić. 2020. “GMO apokalipsa ili o tzv. tajanstvenom izumiranju pčela“. U: Doomsday, Drugi svezak – Glad, ur. Marija Lojanica i Dragan Bošković, Kragujevac: FILUM, 35-78.

Suzana Marjanić. 2020. Zimski land art i eko-vizura. Umjetničko-znanstveno istraživanje Land Art, Earth Art, Earthworks: z/Zemlja i antropocen, drugi dio, Ozalj, Obrež Vivodinski, Lović Prekriški, 29. studenog 2020., Plesna scena.
Suzana Marjanić. 2020. “Antropologija siromaštva u književnim svjetovima Vjenceslava Novaka i Krležinim socijalnim feljtonima“. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu,  47/ 1, 147-164.
Marjetka Golež Kaučič. 2020. “Lastninske in nelastninske živali v urbanem okolju: aspekti dominacije, odtujenosti in speciesiszmaGlasnik Slovenskega etnološkega društva 60/2, 42-57.
Suzana Marjanić i Rosana Ratkovčić. 2020. „Petishism”, or Animals in the City and on the Islands: Case Study of the Island of Silba“. Studia mythologica Slavica 23, 235-252.

Suzana Marjanić. 2020.Ekofeminizam o „etici“ medijski zataškane priče: utjecaj mesne i mliječne industrije na globalno zatopljenje.“ U: Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija. Goran Đurđević i Suzana Marjanić, ur. Zagreb: Durieux, 209-238.

Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić. 2020. Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku. Studija-Transliteracija-Faksimil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za etnologiju i folkloristiku, Staroslavenski institut.

Suzana Marjanić. 2020. “Zoofolkloristika i/ili etnozoologija: stanje i tendencije u regiji“. U: Savremena srpska folkloristika. VII. Zbornik radova. Boško Suvajdžić, Danka Lajić Mihajlović i Danijela Popović Nikolić, ur. Kruševac: Udruženje folklorista Srbije, Narodna biblioteka Kruševac, Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković, Beograd, 364-380.

Suzana Marjanić. 2020. „Witch(craft) Subversion in Live Events (Performance Art) in Croatia: From Art to Everyday Praxis”. Dramatica. Studia Universitas Babeş– Bolyai, 1 (tematski broj: Images of Witchcraft: Theatre, Cinema, Visual & Performing Arts, gl. ur. Ştefana Pop‐Curşeu, Babeș‐Bolyai University: Cluj‐Napoca), 131-152.

Suzana Marjanić. 2020. Prikaz izložbe land art radova Zvjezdane Jembrih, Krpe, kolci, spirale, Galerija Greta, Zagreb, 16. – 23. ožujka 2020., Plesna scena.