Obilježavanje 8. marta kao Nacionalnog dana žena započela je Socijalistička partija Amerike 1909. u znak podrške desecima tisuća žena koje su na ulicama New Yorka štrajkale protiv eksploatacije, za veće nadnice, kraći radni dan, uvođenje porodiljnog odmora i pravo glasa. Ubrzo se ovaj dan počinje obilježavati i drugdje u svijetu, a posebice su važne masovne osmomartovske demonstracije radnica Sankt Peterburga 1917. godine koje su bile okidač za Februarsku revoluciju (prema julijanskom kalendaru). Ni nakon stotinu godina borba žena za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost, a protiv rodno uvjetovanog nasilja, sakaćenja, obiteljskog nasilja i tradicijom opravdavanih oblika diskriminacije i potlačivanja, nije završena. Ženama se i nadalje uskraćuju osnova ljudska prava u mnogim zemljama, a u ratnim područjima, izbjegličkim kampovima i na opasnim migracijskim rutama, žene su izložene nasilju, ranjavanju i stradanju koje je uvjetovano njihovim rodnim, klasnim, etničkim identitetom i bojom kože. I u najrazvijenijima žene se susreću s raznim predrasudama i rodnim stereotipima, u prosjeku zarađuju manje od muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.
Međunarodni je dan žena i prilika da se podsjetimo na dostignuća žena u svim područjima života i rada, u politici, znanosti, kulturi i sportu. Kao i prije stotinu godina, ovaj je datum inspiracija ženama i feminističkim aktivistkinjama diljem svijeta da demonstriraju jedinstvo, transgraničnu solidarnost i odlučnost da ustraju u borbi za punu rodnu ravnopravnost i zaštitu ženskih prava. To je prilika za kreativnost i povezivanje, za refleksiju o postignutom i zalaganje za ono što još treba postići. Od 1975. godine Ujedinjeni narodi su uvrstili Međunarodni dan žena u kalendar internacionalnih blagdana, a od 1996. godine provodi se praksa obilježavanja s nosivom temom koja se mijenja svake godine i koja, naravno, nije obvezujuća za svaku zemlju i sredinu u kojoj žene same prepoznaju prioritete i naglaske svoje aktualne borbe. Tako je ove godine prijedlog međunarodne teme „Balance for Better“, s porukom da je niz aktivističkih akcija i novih metoda djelovanja odozdo (MeToo Movement, Womens March, The BlackOut, Empower Women, Femicide is Genocide, MuMaLa, Ni Una Menos i dr.) u kratkom roku dobio milijune poklonika diljem svijeta koji glasno upozoravaju vlade, političare, medije i druge javne subjekte da je odgovornost za bolji, uređeniji i uravnoteženiji svijet bez rasnih, klasnih, vjerskih, etničkih i rodnih podjela i predrasuda, odgovornost svakog pojedinca i cijelog čovječanstva. Pod motom „Izađimo na ulicu glasne i borbene“ ove se godine obilježava središnja aktivnost Noćni marš – 8. mart 2019. u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske, s geslom: Poručimo glasno da se ne bojimo, da nikada nećemo zašutjeti i da smo spremne nastaviti pružati otpor sistemu koji nas izrabljuje i svima koji nas pokušavaju izbrisati, zastrašiti, poniziti i ušutkati. Ovogodišnjom temom aktivistkinje žele upozoriti hrvatsku javnost na bol i poniženja kroz koja žene prolaze u domaćim bolnicama, rodilištima i ginekološkim ordinacijama s intencijom da se ove pojave prikrivene, ali sustavne mizoginije, stigmatizacije i posramljivanja ne normaliziraju i (p)ostanu sastavnicom „lokalne kulture“.
Za više informacija:
https://www.internationalwomensday.com/
https://voxfeminae.net/kalendar-dogadanja/najave/nocni-mars-8-mart-2019/
https://www.facebook.com/events/283273745702283/
Prilog pripremila: Renata Jambrešić Kirin