Povodom Jurjeva

Jurjevo, Jurjevdan, Đurđevo ili Sveti Juraj/Đurđ kršćanski je blagdan, katolički 23. travnja i pravoslavni 6. svibnja, nekadašnji pastirski blagdan u znaku početka proljeća, poljodjelskih radova, unajmljivanja pastira, obilaska vinograda, konjskih utrka i blagoslova konja. Prethodile su mu pretkršćanske antičke i slavenske proljetno-novogodišnje svetkovine, a suodnosi se s jesenjim Masnim Jurjem 26. studenoga. U Europi se obilježava u Engleskoj, Portugalu, Španjolskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, Makedoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Cipru te među Romima. Na hrvatskom području vjerovalo se da jurjevska kiša predskazuje rodnu godinu, da bdijenje i pijenje izvorske vode štiti od glavobolje i bolesti. Također i da jurjevsko bilje ima čudotvornu moć, stoga se njime gatalo i liječilo. predvođeni poskakujućim zelenim Jurjem/Đurom, koji je zakrabuljen u zelen vrbov ili bukov koš u ruci nosio prolistalo stabalce ili barjak ukrašen zelenilom, vrpcama, rupcima i jabukom, U jurjevsko predvečerje ophodi udavača zvanidodole, jurjašice ili prporuše, odnosno ophodi ženika đurđari, jurjaši, jurjevčani, kirolesi ilizelenjaki, vabili su proljetnu kišu i tjerali zle sile trubeći u kestenove, lijeskove ili vrbovešaltve ili trubaljke/trubentice, bajajući, pjevajući i moleći pred svakom kućom, a ukućane darujući zaštitnim zelenim grančicama. Po svršetku ophoda, jurjevsko stabalce uticali su na mjesni vis, raskrižje ili most, pokraj njega užižući krijes, olistalim grančicama simbolički udarajući ovjenčanu stoku s prve godišnje zajedničke ispaše, pregoneći je preko zapretene vatre kući i vijence joj bacajući na krovove stočnih nastamba. Uvečer bi se pokraj rasplamsalog krijesa častili darovanim jajima, mesom i okruglim pecivima i oko krijesa plesali kolo, u očisnu vatru bacajući ljekovito bilje i dogorjelu je preskakujući. Jurjevski ophodni običaji u znaku su slavenske predodžbe o povratku iz podzemne onostranosti mladog boga Jarila, u 12. st. reinterpretiranoga u viteškog zmajoubojicu sv. Jurja, i o Jarilovu sudbonosnom susretu kraj osobite vode s mladom božicom Moranom, folkloriziranom u lijepu Maru. Pojedini motivi hrvatskih jurjevskih pjesama podudarni su s motivima ivanjskih i božićnih pjesama, što upućuje na njihovo ishodište u slavenskim obrednim stihovima.

Viška roma, lezi doma, / Bog te prokle, sveti Petar pripe, / na putu se zavalila, / vratilom se zadavila! / Bati su ti puti, / crna zemlja uzda! / Ne naudila mome blagu, / niti mome dvoru / dok ne pribrojila / oko mora piska, / crnoj mački dlaka / i zelenom pivcu perja! (Ivćević Kosa, Lika)

Sveti Juraj zeleni se, / svaka majka žalosti se / za devojku, čerku svoju, / koju mora dat’ pozoju. // Če nas ne b’te darovali, / mi vam ‘bumo sinka krali, / pa ga bumo otpeljali / med’ ružice fijolice, / među morske devojčice. / Darujte nas, domaćice, / punite nam košarice! / Ostat će vam devojčica, / ostat će vam sinek vaš, / čuval bu ga jurijaš. (Remetinec, Zagreb)

Lepi Juro kres nalaže, / kres nalaže, veseli se. / Kano drvo zeleni se, / na Jurjevo, na Jurjevo. / Kako drvo u zelenje, / tako ljudi u veselje, / usred luga zelenoga, / na Jurjevo, na Jurjevo. / Lepi Juro koplje meče, / črnog zmaja ljuto seče. / Lepi Juro kres nalaže, / na Jurjevo, na Jurjevo. (Bilogora)

I ovo se klajna zeleni Juraj, kirjelejs! / Zeleni Juraj, zeleno drevce, kirjelejs! / I zeleno drevce v zelene hale, kirjelejs! / I v zelene hale, i v kune kape, kirjelejs! / I v kune kape, i v bričke sablje, kirjelejs! / I v bričke sable v junačkom pasu, kirjelejs! / I v bričke sable, i v plave lača, kirjelejs! / I v plave lača, i v žute čižma, kirjelejs! / I kukuvačica zakukuvala, kirjelejs! / I v rano jutro i pred zorju, kirjelejs! / I v zelenom lugu, na suvom drugu, kirjelejs! / I na suhom drugu, i na rakitove, kirjelejs! / I na rakite, i na orovom strugu, kirjelejs! / I zakukuvala vu rano jutro, kirjelejs! / To mi ni bila kukuvačica, kirales! / Nek to nam bila mlada nevesta, kirjelejs! / Mlada nevesta po gradu šeče, kirjelejs! / Po gradu šeče, govorit neče, kirjelejs! / Govorit neče, deverke budi, kirjelejs! / »Devet deverkov, kakti brajenkov, kirjelejs! / Stante se gore, devet deverkov, kirjelejs! / Jura je došel, zeleni Jura, kirjelejs! / Evo vam mene v zelenom lugu, kirjelejs!« / I se su divojke zamuš otišle, kirjelejs! / I sama ostala Mara divojka, kirjelejs! / I Mara ima zlatnu jabuku, kirjelejs! / I zajnu se jagmi čudaj gospode, kirjelejs! / I devet banička, i deset kralička, kirjelejs! / I komu jabuka – tomu divojka, kirjelejs! / I Mara potoči, Jura poskoči, kirjelejs! / I on mi ju tače vu rano pole, kirjelejs! / I v rano pole, i v črne gore, kirjelejs! / I Juri jabuka, Juri divojka, kirjelejs! / Dever deverke, snešice budi, kirjelejs! / I ta nadelite zelena Jurja, kirjelejs! / I zelena Jurja, z daleka puta, kirjelejs! / I z daleka puta, trudnoga ‘oda, kirjelejs! / I trudnoga ‘oda, našega truda, kirjelejs! / I dejte nam, dejte, kaj ste kanili, kirjelejs! / I kaj ste kanili i nakanili, kirjelejs! / Mi vam falimu, bog vam naplati, kirjelejs! (Dobranci, Turopolje)

Dobro j’tro, gazda i gazdarice! / Došo nam sveti Đurđa u zelenoj dolami, / zelen ko gora, mokar ko voda. / Na gumnu vam žitni stog, / na njem sjedi gospod bog. / Nekom dijeli šakom, drugom kapom, / a vama srećom i punom vrećom! / Kol’ko ima grančica, tol’ko bilo račića, / kol’ko ima pupića, / tol’ko bilo purića, / kol’ko ima listića, tol’ko bilo pilića! (Velika Dupčevica, Bilogora)

Jurjevo je, Jurjevo je, / se stvoreje veselo je! / Se stvoreje veselo postaje, / prutoletje nam nastaje. / Prutoljaku veseli se, / kada drevje zeleni se! / Fijole, fijole, rožice rumene, / fijole, fijole, bele i črlene! / Dobar večer tomu stanu, / tomu stanu, gospodaru, / gospodaru, gospodinje, / ciele hiže i družine! / Je li čujte, je li spite, / je li na nas kaj mislite? / Je li na nas kaj mislite, / malo z nami govorite! / Podignite ruse glave, / nadelete Šanti Jurje! / Šanti Jurje vu zelenju, / Bog vas drži vu veselju! / Fijole, fijole, rožice rumene, / fijole, fijole, bele i črlene! / Ne dajte nam dugo stati / pred svojemi vred(nem)i vrati, / do kolienca jesmo f trnju, do koščice samo h blatu! / Posegnite na sedalce, / podajte nam dvie, tri jajce, / stant’e gore na stolicu, / podajte nam kobasicu! / … / Fala, fala na tom daru, / gospodinje, gospodaru, / gospodaru, gospodinje, / ciele hiže i družine! / Šanti Juraj vu zelenju, / Bog vas drži vu veselju! / Fijole, fijole, rožice rumene, / fijole, fijole, bele i črlene! (Kupljenovo, Prigorje)

Sveti Juraj kres naloži, / kak naloži tak pogasi. / Hodi, Juraj, k nam k večeri, / kaj se bumo spominali / komu bumo čerku dali: / je li k Suncu, je l’ k Mesecu, / je li k drobnim zvezdicama? (Sv. Juraj na Bregu, Međimurje)

Djevojka Mara tri vijenca plela, / djevojka Mara, lane, tri vijenca plela. / Prvi je vijenac Bogu isplela, / prvi je vijenac, lane, Bogu isplela. / Drugi je vijenac družici dala… / Treći je vijenac rijeci bacala… / Plovi mi, vijenče, Jurinom dvoru!… / Jure je meni zaručnik bio, / zaručnik bio, lane, pa me ostavio. (Lomost, Ogulin)

Đurđevska kišica sitno rosila, / djevojka kišobran širom rastrla. / »Kišo kišice, man’ se curice, / ej, bolje padaj, da nam žito zre!« / Djevojka sadila zelen vinograd, / lozicu nosio za njom momak mlad. / »Vrućina je ta«, veli momak mlad, / »ej, bolje ajmo pod orej u ‘lad!« (Ivanovci, Slavonija)

Jager hodi, jager hodi po zelenom lugu. / On si nosi, on si nosi lepu kunu kapu. / Naj ju nosi, naj ju nosi, mu devojka dala! (Hrvatsko zagorje)

Na zagrebačkom području zabilježena je predaja o šumskom jageru u željeznom odijelu i s hrastovim lišćem na ramenom dijelu zelenog ogrtača, pred kojim se ruše stabla i zečevi upadaju u stupice. Za zaštitu od zlonosnih zmija i vještica, seljaci su zelenilom i vrpcama ukrašavali kuće i gospodarske zgrade, na ulazna vrata pričvršćujući brezinu granu ili oštre metalne predmete i na ograde otrovno, bodljikavo ili žarno bilje. U nasade su uticali brezine grančice, bacali metlu ili štap kojim su prethodno ubili zmiju. Djevojke su se za ljepotu uoči svitanja umivale u livadnoj rosi ili vodi s mlina, a prema smjeru kretanja u tekućicu bačenih cvjetnih vijenaca gatale su o svojoj udaji. Mladež se ljuljala na prepletenim granama stabala za rast i rodnost repe, valjanjem je poticala rast usjeva, katkad je sklapala posestrimstvo ili pobratimstvo. Hrvatske jurjevske običaje, rekonstruirane prema brojnim etnografskim zapisima, održavaju folklorna društva, vrtići i škole središnje i istočne Hrvatske. Budući da su dijelom podudarni s irskim proljetnim običajima i pod utjecajem medijske promidžbe suvremene proslave Sv. Patricka u Irskoj i među globalno raseljenim Ircima, u zagrebačkim se ugostiteljskim objektima Sv. Patrick popularizira konzumiranjem irskih jela i irskog piva. U gradovima se Sv. Juraj obilježava sajmovima, scenskim igrama, natjecanjima, radionicama, predavanjima i etnokoncertima – u Zagrebu od 2016. pod okriljem festivala ZmaJurjevo, a prošle godine u Zadru u sklopu manifestacije Jarilo. Na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara MK RH uvršteni su Jurjevski običaji na području SZ Hrvatske, Jurjevski običaji Turopolja i Običaj posvete konja u Koški.

Izvori:

Bakrač, Ivanka. 1988. ”Godišnji i radni običaji u okolici Zagreba – Jurjevo”. U Etnografska baština okolice Zagreba. M. Petrić i M. Sinković, ur. Zagreb: Zadružna štampa, 358-360.

Gavazzi, Milovan. 1991. Godinu dana hrvatskih narodnih običaja. Zagreb: HSK, 41-58.
Fučić, Branko. 1997. Terra incognita. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Hadžihusejnović-Valašek, Miroslava i Josip Vinkešević. 1994. Pjesmom na vezove: zbirka hrvatskih folklornih napjeva i

plesova iz Slavonije i Baranje. Đakovo: TD Đakovački vezovi i drugi, br. 95.
Hećimović-Seselja, Marija. 1985. ”Godišnji običaji – Sv. Juraj”. Tradicijski život i kultura ličkog sela Ivčević Kosa. Gospić:

Muzej Like, v. n. Mladen Seselja, 195-196.
Hranjec, Stjepan. ”Jurjevo – Đurđevo”. Međimurski narodni običaji. Čakovec: OMH, 148-151.
Huzjak, Višnja. 1957. ”Zeleni Juraj”. Publikacije etnološkog seminara Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 2. Ivanković 2012. Kupljenski spomenar, 1. diel (Tanci i popievke). Kupljenovo: KUD Kupljenovo, Zagreb: FoMa, br. 64. Katičić, Radoslav. 2010. Zeleni lug. Zagreb: Ibis grafika, MH i Mošćenička Draga: Katedra Čakavskog sabora Općine

Mošćenička Draga.
Lado. 1998. Iz hrvatske narodne glazbene riznice / From the Treasure of Croatian Folk Music. Zagreb: Memphis, br. 10

[CD].
Lang, Milan. 2009 [2011-2014]. ”Godišnji običaji – Svetkovine čitavog kraja”. Samobor – narodni život i običaji. Samobor:Grad Samobor, GK Samobor, IK Meridijani, 598-630.
Lista zaštićenim nematerijalnih kulturnih dobara (abecednim redom). Na Republika Hrvatska – Ministarstvo kulture /

Republic of Croatia – Ministry of Culture. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3650.
Lovrenčević, Zvonimir. 2012. Folklorna glazba Bilogore. Zagreb: IEF, Bjelovar: Bjelovarsko-bilogorska županija i ZKUU

Bjelovarsko-bilogorske županije.
Lovrenčević, Zvonimir. 1958. Rukopis br. 15256 (preuzeta signatura nepoznatog podrijetla).
Matok, Franjo i Ivan Salopek. 2010. Pučki napjevi ogulinskog kraja. Ogulin: OMH, br. 9.
Mikloušić, Vojko. 1995. Crkveni i svjetovni napjevi. Velika Gorica: OMH, 103.
Tomerlin, Vladimir. 1970. Radost u pjesmi, udžbenik za MO u V. i VI. r. OŠ. Zagreb: ŠK, 28.
Trošelj, Mirjana. 2011. ”Mitske predaje i legende Južnovelebitskog podgorja”. 2011. Zadar: OMH, 76-110.
Vitez, Zorica. 2001. ”Narodni običaji – Jurjevo”. U Hrvatska tradicijska kultura na razmeđi svjetova i epoha. Z. Vitez i

A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat, Galerija Klovićevi dvori i IEF, 366-368.
Zečević, Divna 1986. ”Pučke pripovijetke i folkloristička zapažanja fra Luje Plepela”. U Kačić, zbornik Franjevačke

provincije Presvetog Otkupitelja 18. G. Jurišić, ur. Split: FP Presv. Otkupitelja, 123-135.
Žganec, Vinko. 1979. Hrvatske pučke popijevke iz zeline i okolice. Zelina: SIZ kulture i informiranja, 68-78. Žganec, Vinko. 1990. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Zagreb: ZIF, br. 151.

Fotografije:

Sl. 1 http://www.kumrovec.hr/jurjevo-u-kumrovcu-zeleni-juraj/
Sl. 2 http://www.kronikevg.com/turopoljsko-jurjevo-u-micevcu-uz-pjesme-ce-pokazati-stare-obicaje/
Sl. 3 L. Bajuk
Sl. 4 http://www.dominionart.com/2017/04/25/zmajurjevo-srednjovjekovni-spektakl-u-srcu-zagreba/
Sl. 5 http://www.zadarskilist.hr/clanci/02052017/jarilo-pobijedio–velesa-i-vratio–proljece-u-zadar-fotogalerija