Autor: Vido Bagur & Jakša Primorac, ur.
Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku
Godina izdanja: 2004.
Kačićevim tragom
Godine 2004. navršilo se tristo godina od rođenja fra Andrije Kačića Miošića, velikog hrvatskog pjesnika rodom iz Makarskog primorja (Brist, 1704. – Zaostrog 1760.).
Pjevanje iz Kačića počelo se gubiti već u prvoj polovici 20. stoljeća. Prije nekoliko godina vodstvo Međunarodne smotre folklora odlučilo je Kačićevu obljetnicu 2004. proslaviti svečanim koncertom, televizijskom emisijom i izdavanjem kompaktnog diska s primjerima sačuvanog izvedbenog folklora na predlošku Kačićevih stihova. Svi žanrovi i stilovi koji su prezentirani na disku živjeli su u puku zajedno s velikom popularnošću deseteračke poezije. Kačić je tu bio nezamjenjivo štivo. Bez obzira što disk uglavnom prezentira jednostavne, današnjem slušatelju donekle monotone, napjeve ipak je u glazbenom smislu dojmljiva raznolikost glazbenih žanrova i stilova od guslarskog, preko primjera jednostavnih dijatonskih napjeva za dulje deseteračke pjesme u izvedbi različitih solista i grupa, pjevanja uz ples, dvaju specifičnih arhaičnih dvoglasnih pjevanja u tijesnim intervalima (“kantanje po starinsku” iz istarsko-kvarnerskog područja i sinjska “rera” iz dinarskog područja), do dijatonskog višeglasja primorske dalmacije.
Pjevanje iz Kačića počelo se gubiti već u prvoj polovici 20. stoljeća. Prije nekoliko godina vodstvo Međunarodne smotre folklora odlučilo je Kačićevu obljetnicu 2004. proslaviti svečanim koncertom, televizijskom emisijom i izdavanjem kompaktnog diska s primjerima sačuvanog izvedbenog folklora na predlošku Kačićevih stihova. Svi žanrovi i stilovi koji su prezentirani na disku živjeli su u puku zajedno s velikom popularnošću deseteračke poezije. Kačić je tu bio nezamjenjivo štivo. Bez obzira što disk uglavnom prezentira jednostavne, današnjem slušatelju donekle monotone, napjeve ipak je u glazbenom smislu dojmljiva raznolikost glazbenih žanrova i stilova od guslarskog, preko primjera jednostavnih dijatonskih napjeva za dulje deseteračke pjesme u izvedbi različitih solista i grupa, pjevanja uz ples, dvaju specifičnih arhaičnih dvoglasnih pjevanja u tijesnim intervalima (“kantanje po starinsku” iz istarsko-kvarnerskog područja i sinjska “rera” iz dinarskog područja), do dijatonskog višeglasja primorske dalmacije.