Nova izdanja

Autori: Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković i Ines Prica, ur.

Zbornik doprinosi razvoju teorijskih okvira za razumijevanje načina na koji se zajednice nose s traumatskim iskustvima prirodnih katastrofa te kako se kulturni identitet oblikuje u kontekstu gubitka i obnove. Interdisciplinarni pristup koji kombinira etnološka, folkloristička, antropološka i kulturološka istraživanja pokazuje se izuzetno prikladnim za kompleksnost teme. Osobito je vrijedan kronotopski koncept koji Baniju promatra kao prostor između “ruinizacije i regeneracije”. Povezivanje znanstvenih analiza s umjetničkim prilozima omogućuje sveobuhvatniji pristup temi i dublje razumijevanje iskustva pogođenih zajednica.

Dr. sc. Mojca Ramšak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Autori: Naila Ceribašić, Dora Dunatov i Jelka Vukobratović, ur.

Za studije što ih okuplja ovo izdanje glazba više nije nešto nužno obilježeno notacijom (ili njezinom odsutnošću); za njih je glazba i nešto što se može zapisati fonografski. Drugim riječima: umjesto zapisa u registru simboličkog, ovdje se razmatra glazba zapisiva i zapisana u registru realnog. […] Ako je u ovoj opsežnoj i razvedenoj knjizi riječ o svojevrsnoj povijesti, analizi i antropologiji domaće glazbene kulture 20. stoljeća, ona u isti mah pruža i pogled u suvremenost, u današnje prijepore i probleme u ophođenju s glazbenim nasljeđem prošlog stoljeća.

Dalibor Davidović, redoviti profesor, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Autor: Reana Senjković

Nova knjiga Reane Senjković “sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata”.

Autor: Suzana Marjanić

“Pitanja koja se u ovoj knjizi postavljaju aktualna su kako u kontekstu humanističkih znanosti tako i u širem društvenom kontekstu, osobito u svjetlu nekih recentnijih etičkih zaokreta u istraživanju specizma, kao i u kontekstu afirmacije različitih obrata u humanistici, posebice onog koji “decentrira” humanistiku usredotočenu isključivo na čovjeka”.