Obavijest korisnicima Instituta za etnologiju i folkloristiku o organizaciji rada, rasporedu rada i radnog vremena za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

Autorica: Sanja Đurin
Knjiga “'Hrvati su brend u Čileu': diskursi uspješnosti i pripadanja" bavi se do sad nedovoljno istraženim aspektom hrvatskoga iseljeništva kao društveno i ekonomski veoma uspješne populacije, rasvjetljujući uzroke njihova uspinjanja na klasnoj ljestvici tijekom naseljavanja te unutar različitih rasnih, klasnih i nacionalnih politika države Čile.

The Second Summer School in Migration (schoolmigration.ief.hr) explores the analytical potential of critical migration and border regime studies in the context of the EU periphery or more precisely in the context of research of/along the co-called Balkan route.

Međunarodni znanstveni skup TRANSFORMATION OF WORK: NARRATIVES, PRACTICES, REGIMES održat će se od 27. do 28. veljače 2020. godine u Institutu za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42, u Zagrebu.

Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predstavljanje projekta "Pazi što jedeš Laboratorij" koje će u okviru ciklusa Tribina IEF-a održati Tanja Kocković Zaborski, Tihana Rubić, Matija Kralj i Petra Ilić. Tribina će se održati u utorak 4. veljače 2020. u 13 sati u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkoristiku, Šubićeva 42, Zagreb

Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predavanje Uvod u EU projekte, koje će u sklopu ciklusa Tribina IEF-a održati Sanja Tišma. Tribina će se održati u utorak 28. siječnja 2020. u 13 sati u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku Šubićeva 42/V, Zagreb.

Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Tribina IEF-a koje će održati Olga Supek: U spomen na Lydiju Sklevicky (1952-1990),  utorak 21. siječnja 2020. u 13 sati, Knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku Šubićeva 42/V, Zagreb

Autorica: Ewa Wróblewska-Trochimiuk
Autorica prikazuje povijesni kontekst razvoja političkoga plakata u Hrvatskoj te analizu građe promatrane s ikonografskog, strukturno-semiotičkog i antropološkog aspekta. Kronološkim slijedom upućuje na kontinuitet, ali i na lomove u razvoju političkoga plakata kao instrumenta političke komunikacije. (iz recenzije dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić )