Autor: Stef Jansen
Autor se u knjizi bavi pitanjem stvaranja doma (engl. home-making), temom koja se provlači kroz cijeli njegov istraživački angažman u postjugoslavenskim državama od 1996. godine. Premda samo neka poglavlja izričito tematiziraju stvaranje doma, u svima je prisutan pokušaj da se kritički konceptualizira pojam “doma”, kojemu se pristupa pretežno kroz prizmu društvenih praksi, a ne kroz analizu psiholoških potreba, naracija o korijenima, o rodnoj grudi ili o kulturnoj privrženosti krajoliku. Ova knjiga pokazuje da se dom nikada ne podrazumijeva. Ustvari, moć i rezonancija pojma dom leže upravo u toj proturječnosti: živimo kao da svi znamo što je dom jer je jednostavno tu, ali kad god ga pokušamo definirati, on ostaje neuhvatljiv.

Institit za etnologiju i folkoristiku poziva Vas na znanstveni skup Covid-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene. Skup će se održati u knjižnici IEF-a 28. - 30. rujna 2020.

Pozivamo autore iz različitih humanističkih i društvenih disciplina i sredina da svojim prilozima u tematskom broju „COVID-19 u humanističkoj perspektivi“ časopisa Narodna umjetnost doprinesu problemskoj refleksiji koja traga za mogućim smjerovima (teorijskog, metodološkog, epistemološkog i ''terenskog'') istraživanja pandemijske ugroze i promjena koje je ona donijela kulturi svakodnevice.

Autorica: Ljiljana Marks
Riječ je o i tematski i znanstveno interpretativno iznimno relevantnoj monografiji. U njoj se polazi od pretpostavke da je grad Zagreb, od svojega postanka do danas, živ organizam i kao mjesto proznoga usmenoknjiževnoga istraživanja, ali istodobno i trajan imaginativan junak, narativna os iz koje izviru i oko koje se vrte sve teme i svi motivi.

Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.

Institut za etnologiju i folkloristiku i projekt HRZZ-a Naracije straha: Od starih zapisa do nove usmenosti pozivaju Vas na prijavu panela i pojedinačnih izlaganja za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene, Zagreb, 28. i 29. rujna 2020.

Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.

Urednice: Lada Čale Feldman, Lidija Dujić, Maša Grdešić, Renata Jambrešić Kirin, Anita Dremel, Nataša Medved
Zbornik donosi izbor znanstvenih i stručnih radova sa znanstvenoga skupa “Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe“, održanoga 25.-26. studenoga 2016. godine, u sklopu 10. Dana Marije Jurić Zagorke.