Biblioteka Nova etnografija, utemeljena 2002. godine, središnja je biblioteka Instituta za etnologiju i folkloristiku. Njezina izdanja prate najsuvremenije tendencije znanstvene misli u svijetu, a zbog raznovrsnosti i aktualnosti tema popularna su i među širim čitateljstvom. Do sada je u Novoj etnografiji objavljeno više od sedamdeset naslova, monografskih studija i zbornika radova, od kojih je nekolicina dobila strukovne nagrade.
Dio naših knjiga objavljen je u digitalnoj verziji (u EPUB formatu) s mogućnošću preuzimanja u PDF formatu. E-knjige su dostupne ovdje.
Uredništvo biblioteke: dr. sc. Ozren Biti, dr. sc. Tanja Halužan, dr. sc. Jelena Ivanišević.
Autor: Filip Petkovski
Knjiga Filipa Petkovskog jedno je od ključnih djela o plesnim istraživanjima južnoslavenskih tema vezanih uz UNESCO. Osim što donosi argumentirani opis i analizu odabrane teme, potiče i daljnju raspravu, analizu i usporedbe vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu u početnim desetljećima 21. stoljeća.
Autor: Leo Rafolt
Knjiga Lea Rafolta osvjetljuje društvenu i kulturnu temu relevantnu u globalnim okvirima: osvjetljava i propituje kompleksne sustave japanskih somatskih praksi u svoj njihovoj slojevitosti, promatrajući ih istodobno kao odraz i kao generator stvaranja japanske kulture, kao i predodžbi o njoj bitno izvan državnih granica.
Autor: Zoran Čiča
Riječ je o prvom sustavnom djelu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici koje je istražilo fenomen vilenica i vilenjaka (vilovnjaka, vilenika) kao praktičara pučke medicine, duhovnog iscjeljivanja, vračanja i gatanja te kao izrazitih nositelja pretkršćanskoga vilinskog kulta koji posjeduju sposobnost stupanja u kontakt s vilama kojima su se kao medijatorima između ljudskoga i vilinskoga svijeta seoske zajednice s povjerenjem obraćale za pomoć u liječenju i zaštiti od crne magije.
Autorica: Ivana Katarinčić
Autorica: Suzana Marjanić
Izvorni znanstveni doprinos autorice utemeljen je na dokazu da postoje dvije mogućnosti re/konstrukcije južnoslavenskoga panteona koje ovise od primarnog izvora koji se koristi.
Autorice: Sanja Potkonjak, Tea Škokić
Knjiga Sanje Potkonjak i Tee Škokić ponajprije je namijenjena akademskoj zajednici, etnolozima i kulturnim antropolozima, ali i brojnim drugim istraživačima čiji je interes usmjeren na teme rada, transformacije zajednica i gradova uslijed promjene proizvodnih tehnologija, odljeva kapitala, političke promjene i socijalne efekte gospodarskih kriza.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš, Maja Pasarić, Suzana Marjanić
Nakon Kulturnog bestijarija (2007) i Književne životinje (2012), treći u nizu zbornika Animal: knjiga o ne-ljudima i ljudima. Kulturni bestijarij III. dio obraća se jednako novim istraživačkim paradigmama u okviru životinjskoga obrata (engl. animal turn) kao i uvjetima koji su posljednjim desetljećima pridali karakter biopolitičke i ekološke urgentnosti, apsolutnom negacijom antropocentrizma i specizma.
Autor: Ivana Katarinčić, Jelena Marković, Ines Prica, Ana-Marija Vukušić, ur.
Zbornik COVID-19 u humanističkoj perspektivi predstavlja prvi opsežan pokušaj razmatranja kulturnih i društvenih posljedica pandemije u nas, ukazujući na složenost konteksta u kojima se odvijalo problematično suočavanje društva sa zarazom, promjenu uvriježenih oblika djelovanja te na imaginaciju različitih socijalnih aktera po pitanju funkcionalnosti, pa na kraju krajeva, i same ideje društva. Njegova kvaliteta izvire ne samo iz količine prikupljenih podataka nego i iz raznovrsnosti pristupa i dalekosežnosti problematike.
(dr. sc. Tomislav Pletenac)
Autor: Nataša Polgar
Dopunjujući ranija znanstvena postignuća, iznimno vješto i akribično, autorica nadograđuje i vlastitu metodologiju, a rezultat je interdisciplinarno relevantna reinterpretacija intrigantne teme. U tom novom svjetlu progoni vještica u Zagrebu i okolici postaju važni prilozi povijesti žena, povijesti nesvjesnoga, ali i upozoravajući pokazatelj načina konstruiranja Drugosti te manipulacija njome kao glavnim sredstvom nadzora nad subjektima, nažalost ne samo u ranome novom vijeku.
Autor: Pieter Plas
Riječ je o prvoj studiji koja podastire sustavnu analizu i interpretaciju simbolike vuka u tradicijskoj kulturi zapadnojužnoslavenskoga područja na temelju etnografskih, folklornih i lingvističkih izvora. Pritom autor objedinjuje interpretativnu nišu etnopoetičke interpretacije s modusima simboličke i interpretativne antropologije u kontekstu etnozoološkoga iščitavanja teksta vuka. Knjiga će svakako biti poticajna studentima, teoretičarima i praktičarima iz polja etnologije i kulturne antropologije, (etno)lingvistike, teoretičarima i teoretičarkama rodnih studija kao i širem čitateljskom krugu.
