Institut za etnologiju i folkloristiku jedinstveno je središte folklorističkih, etnoloških, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, pri čemu je težište na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture. Suradnici Instituta – stručnjaci raznih disciplina poput etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, teorije književnosti, teatrologije, povijesti, sociologije, lingvistike, muzikologije, koreologije, povijesti umjetnosti – istražuju suvremene i povijesne kulturne pojave i procese.
Djelatnost Instituta
Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF) je osnovan za provedbu programa znanstvenih istraživanja kao javna služba u znanstvenoj djelatnosti čija je zadaća ostvarivati znanstvene programe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i uspostaviti znanstvenu infrastrukturu za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Osnovna djelatnost Instituta je znanstvenoistraživačka djelatnost u području humanističkih znanosti, polju etnologije i antropologije, grani etnologije, antropologije i folkloristike pa je danas jedinstveno središte etnoloških, folklorističkih, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, s težištem na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture. Znanstvenoistraživačka djelatnost obuhvaća niz aktivnosti poput studijskog rada, terenskih istraživanja, objavljivanja i primjene znanstvenih i stručnih rezultata, organizacije znanstvenostručnih skupova i tribina. Znanstvena djelatnost, nadalje, obuhvaća održavanje nastave na domaćim i stranim sveučilištima na svim visokoobrazovnim razinama te suradnju s brojnim znanstvenim i kulturnim ustanovama, gospodarstvom, civilnim sektorom, nevladinim udrugama i sl., kao i popularizaciju znanosti. Važan dio djelovanja IEF-a, odnosi se na izdavanje dvaju brojeva znanstvenog časopisa Narodna umjetnost godišnje (na hrvatskom i engleskom jeziku) te pripremu i tisak monografija i zbornika unutar biblioteke Nova etnografija.
Povijest Instituta
Institut za etnologiju i folkloristiku jedinstveno je središte etnoloških, folklorističkih, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, pri čemu je težište na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture. U svojim je začecima, od osnutka 1948. godine, IEF zamišljen kao središte muzikološkog i filološkog proučavanja narodnih pjesama i plesova te usmenih književnih žanrova, no postupno će svoju djelatnost nadograditi obuhvatnijim pristupima etnografskog opisivanja i kritičkom analizom društvenog konteksta folklora. Teorijska kretanja 1960-ih i 1970-ih godina potakla su znanstvenike lEF-a na novo razumijevanje tradicijske kulture pa su se istraživački interesi preusmjerili k transformacijama folklora unutar svakodnevice urbanih i ruralnih zajednica te u suvremenim medijima. Naime, u 1980-ima su istraživanja još uvijek usmjerena na usmenu i narodnu književnost, ali se pritom narodna drama, glazbene te običajne i svakodnevne kulturne prakse proučavaju kroz interdisciplinarne pristupe koji naglasak stavljaju na konstrukcije identiteta, rodne perspektive, performativnost, popularnu kulturu, utjecaj novih medija, kulturne inovacije, ideološku kontekstualizaciju, upotrebu i prezentaciju folklora.
Od ranih 1990-ih istraživanja su usredotočena ponajviše na ratna iskustva, a zatim i na poslijeratno stanje. U tom vremenu dolazi i do paradigmatskog preslagivanja zahvaljujući kojem se u antropološkoj teoriji utire put otvaranju tema socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja, poput europskih integracijskih procesa, transformacija rada, migracijskih politika i praksi. Osim navedenog, danas važno mjesto zauzimaju i teme iz kulturalnih, rodnih, urbanih, prehrambenih, otočnih te sportskih studija. Suvremena folkloristička istraživanja integriraju pak nove perspektive – kulturnopovijesnu, feminističku, animalističku, psihoanalitičku i sl. – te slijedom toga u novom svjetlu proučavaju teme poput djetinjstva, smrti, svetaca, mitskih bića, pripovijedanja i sjećanja. Etnomuzikolozi su okrenuti kulturnoantropološkim aspektima glazbenih pojava, posvećuju pozornost glazbenim identifikacijama skupina i zajednica povezanih različitim dimenzijama kolektivnih identiteta te popularnoglazbenom izričaju. Etnokoreolozi proširuju svoj fokus s ruralnih i tradicionalnih plesova i na urbane, suvremene i svakodnevne plesne događaje i izvedbe. I etnomuzikolozi i etnokoreolozi aktivno su uključeni u osmišljavanje i implementaciju programa nematerijalne kulturne baštine. Osim objavljivanja znanstvenih i stručnih radova te sudjelovanja na skupovima, aktivnosti lEF-a obuhvaćaju sudjelovanje u nastavi, održavanje javnih tribina, primijenjena istraživanja, izradu ekspertiza itd. IEF je poznat i po svojoj specijaliziranoj knjižnici i dokumentaciji.
Razvoj znanstvenih istraživanja u Institutu prati i razvoj stručnih djelatnosti.
Dokumentacija IEF-a danas skrbi o jedinstvenom fundusu dokumenata (na različitim medijima) o hrvatskoj tradicijskoj kulturi dvadesetog i početka dvadesetprvog stoljeća. Ta je građa godine 1991. upisana u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu te kao cjelina ima značaj spomenika kulture “0” i “I” kategorije. Uspostavljen je i Digitalni repozitorij Insituta za etnologiju i folkloristiku (DIEF). Građa je dostupna znanstvenicima, ali i vanjskim korisnicima: ustanovama i pojedincima zainteresiranim za njezinu primjenu u znanosti, obrazovanju, umjetnosti i kulturi, te u kulturnom amaterizmu.
Knjižnica IEF-a specijalizirana je za područje etnomuzikologije, etnologije i folkloristike, slavistike, kulturne i socijalne antropologije. Obuhvaća važna i rijetka domaća i strana izdanja te je po dragocjenosti fonda jedinstvena u Hrvatskoj. Uključena je u mrežu CARNet od 1993. godine. Korištenje literature i pregledavanje baze podataka u čitaoničkom dijelu knjižnice omogućuje se svim vanjskim korisnicima.
Nakladnička djelatnost IEF-a uključuje časopis Narodna umjetnost i biblioteku Nova etnografija. Časopis je počeo izlaziti 1962. godine kao godišnjak, a od 1995. godine (od broja 32/1) izlazi dvaput godišnje: prvi je broj na engleskom jeziku dok drugi izlazi na hrvatskom. Biblioteka Nova etnografija objavljuje knjige s područja etnologije, antropologije i folkloristike.