Izdavačka djelatnost Instituta uključuje časopis Narodna umjetnost te biblioteke Nova etnografija i Iz arhiva. Osim toga, Institut objavljuje i Ostala izdanja, koja su nastala u suradnji s drugim nakladnicima i institucijama, zatim CD izdanja, te Digitalna izdanja već objavljenih institutskih publikacija.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autor: Jelena Marković
Gotovo paradoksalno za vrsnu teoretičarku (usmenoga) pripovijedanja, autorica svoj analitički instrumentarij usmjeruje na ono što je neispričano, prešućeno, ušutkano, neizgovorljivo, teško komunikabilno. Relevantnost ove studije jest u teorijskoj i etnografskoj sposobnosti zahvaćanja tabua, trauma i inhibicija koje nas kao građane i kolektive priječe da kreiramo (naprednije) političke zajednice i drugačiji tijek povijesti.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autor: Filip Petkovski
Knjiga Filipa Petkovskog jedno je od ključnih djela o plesnim istraživanjima južnoslavenskih tema vezanih uz UNESCO. Osim što donosi argumentirani opis i analizu odabrane teme, potiče i daljnju raspravu, analizu i usporedbe vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu u početnim desetljećima 21. stoljeća.
Autor: Leo Rafolt
Knjiga Lea Rafolta osvjetljuje društvenu i kulturnu temu relevantnu u globalnim okvirima: osvjetljava i propituje kompleksne sustave japanskih somatskih praksi u svoj njihovoj slojevitosti, promatrajući ih istodobno kao odraz i kao generator stvaranja japanske kulture, kao i predodžbi o njoj bitno izvan državnih granica.
Autor: Zoran Čiča
Riječ je o prvom sustavnom djelu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici koje je istražilo fenomen vilenica i vilenjaka (vilovnjaka, vilenika) kao praktičara pučke medicine, duhovnog iscjeljivanja, vračanja i gatanja te kao izrazitih nositelja pretkršćanskoga vilinskog kulta koji posjeduju sposobnost stupanja u kontakt s vilama kojima su se kao medijatorima između ljudskoga i vilinskoga svijeta seoske zajednice s povjerenjem obraćale za pomoć u liječenju i zaštiti od crne magije.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autori: Joško Ćaleta i Ivan Buljan
Urednica: Dora Dunatov
Autor: Stjepan Pepeljnjak
Stjepan Pepeljnjak svestrani je umjetnik i zaljubljenik u tradicije svojega rodnog Resnika koje od mladih dana prikuplja, bilježi i obrađuje, dramatizira. Njegova „Resnička svadba“ koju je uz članove KUD-a „Resnik“ scenski prikazivao pola stoljeća, glasovita je. U ovoj knjizi opisao je i dramatizirao neke od običaja vinogradara – Vincekovo i Martinje koje je izvodio u suradnji s Udrugom vinogradara Marije Bistrice i KUD-om „Lovro Ježek“ iz Marije Bistrice. Zabilježio je i običaje uz Božić, Poklade i Uskrs. U tim se primjerima ocrtava korpus tradicijskih običaja bliže zagrebačke okolice koji se razlikuju u detaljima izvedbe. Tomu je pridodao i kajkavsku dramatizaciju Kolarove novele Svoga tela gospodar, odnosno kajkavsku preradu Brešanove Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, koje je također desetljećima izvodio sa svojim resničkim pučkim glumcima na pozornicama u domovini te za Hrvate izvan domovine.
Uvodna studija Zrinke Pepeljnjak o „Resničkoj svadbi od običaja i obreda do predstave“ daje izvrstan okvir za razumijevanje dramatizacija običaja.
Mali kajkavski rječnik zagrebačke okolice, autorov dodatak na kraju knjige pomaže u razumijevanju teksta, a prilog o KUD-u „Resnik“ uvid u zajednicu koja ova djela uglavnom izvodi.
Autorica: Ivana Katarinčić
Različitim istraživačkim metodologijama i disciplinarnim uvidima u knjizi su sjedinjeni tematski fokusi na povijesne mijene, procese i mehanizme razvoja i standardizacije klasičnog baleta. Zahvaćaju načine prijenosa baletnih djela, stvaranje i usvajanje osmišljene plesne tehnike, oblikovanje baletu svojstvene estetike i ideje o tijelu u baletu, različite znanstvene interpretacije baleta te položaj žena i muškaraca u baletu. Analizom slojevitosti i ambivalentne prirode plesnih praksi u baletu te nemogućnosti geografskog i kulturnog lokaliziranja baleta i njegovih pojava, autorica balet promatra kao globalni fenomen prepoznatljivih i standardiziranih praksi.
