Biblioteka Iz arhiva usmjerena je na objavljivanje etnografske građe pohranjene u arhivima ili prikupljene tijekom recentnih terenskih istraživanja. Riječ je o kazivanjima, rukopisnim tekstovima, notnim zapisima te zvukovnoj, (s)likovnoj i filmskoj građi i sl.) koji su stručno obrađeni i/ili znanstveno interpretirani. Izdanja ove biblioteke imaju svrhu biti izvor i građa za daljnja etnološka, folkloristička, antropološka i druga kulturološka istraživanja; kao i referentna izdanja za praktičnu primjenu u revitalizaciji i/ili očuvanju kulturne baštine (u obrazovanju, folklornom amaterizmu, kulturnom turizmu itd.). Dodatno, ova su izdanja, posebice monografije određenih fenomena ili lokaliteta, zamišljena kao popularno-znanstvena djela dostupnija široj čitalačkoj publici.
 
Urednici: Marina Blagaić Bergman, Joško Ćaleta, Koraljka Kuzman Šlogar,  Irena Miholić
Bela roža i črleni jorgovan. Običaji zagrebačke okolice od tradicije do pučkoga kazališta

Bela roža i črleni jorgovan. Običaji zagrebačke okolice od tradicije do pučkoga kazališta

Autor: Stjepan Pepeljnjak
Stjepan Pepeljnjak svestrani je umjetnik i zaljubljenik u tradicije svojega rodnog Resnika koje od mladih dana prikuplja, bilježi i obrađuje, dramatizira. Njegova „Resnička svadba“ koju je uz članove KUD-a „Resnik“ scenski prikazivao pola stoljeća, glasovita je. U ovoj knjizi opisao je i dramatizirao neke od običaja vinogradara – Vincekovo i Martinje koje je izvodio u suradnji s Udrugom vinogradara Marije Bistrice i KUD-om „Lovro Ježek“ iz Marije Bistrice. Zabilježio je i običaje uz Božić, Poklade i Uskrs. U tim se primjerima ocrtava korpus tradicijskih običaja bliže zagrebačke okolice koji se razlikuju u detaljima izvedbe. Tomu je pridodao i kajkavsku dramatizaciju Kolarove novele Svoga tela gospodar, odnosno kajkavsku preradu Brešanove Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, koje je također desetljećima izvodio sa svojim resničkim pučkim glumcima na pozornicama u domovini te za Hrvate izvan domovine.
Uvodna studija Zrinke Pepeljnjak o „Resničkoj svadbi od običaja i obreda do predstave“ daje izvrstan okvir za razumijevanje dramatizacija običaja.
Mali kajkavski rječnik zagrebačke okolice, autorov dodatak na kraju knjige pomaže u razumijevanju teksta, a prilog o KUD-u „Resnik“ uvid u zajednicu koja ova djela uglavnom izvodi.

Nonina škrinja: iz folklorne baštine otoka Hvara

Nonina škrinja: iz folklorne baštine otoka Hvara

Autorica: Mirjana Kolumbić Šćepanović
Djelo sintetizira cjeloživotno znanstveno, istraživačko, muzejsko i praktično djelovanje autorice, Mirjane Kolumbić Šćepanović. Na jednome mjestu okuplja znanja i izvore o folklornom nasljeđu otoka Hvara. Autorica s vrlo konkretnim opisima daje kontekst izvedbi u prošlosti, u kojima se ocrtavaju uloge pojedinaca u zajednici, način života i zabavljanja u svakodnevnom i u blagdanskom životu otoka. Detaljno opisuje materijale, nošnje, nakit, oglavlja pa i ponašanja tijekom plesnih zabava i društvenih okupljanja.
Znanstvenost i stručnost djela, uz navođenje svih bibliografskih jedinica, kazivača i arhiva iz kojih su prikupljeni podaci, ogleda se u kritičkom osvrtu na relevantne izvore, vrlo argumentiranom te pritom refleksivnom načinu pisanja što djelo ujedno otvara najširoj čitateljskoj publici. Bilježenja sjećanja zajednice koju čine vrijedni pojedinci, autoričini kazivači iz pozicije insajderice rezultiralo je jedinstvenom otočnom etnografijom te je vrijedan prilog poznavanju hvarske i jadranske kulture života u najširem smislu značenja, kao i inspirativan primjer dokumentiranja lokalne baštine.
Iz recenzije dr. sc. Marine Blagaić Bergman

Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije: Uspomene na stari Brod Ignjata Alojzija Brlića (1830-ih) i Južno slavljanske pučke pěsme Karla Catinellija (1849)

Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije: Uspomene na stari Brod Ignjata Alojzija Brlića (1830-ih) i Južno slavljanske pučke pěsme Karla Catinellija (1849)

Autorica: Miroslava Hadžihusejnović Valašek

Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije
U knjizi su ponovno objavljene Brlićeva i Catinellijeva zbirke iz prve polovice 19. stoljeća u formi pretiska, ali i njihovo predočavanje u suvremenome glazbenom i tekstualnom formatu. Težište je na znanstvenoj obradi najranijih melografskih zapisa koje je bilo moguće pronaći. Shvaćajući ih dijelom kulturne klime određenoga društvenog sloja (posebno građanskoga), bilo je potrebno istražiti društveni trenutak i način njihova života koji su oblikovali veoma različiti rukopisi.
Zahvaljujući širini istraživačkog pothvata, iz sekundarnih su izvora izvučeni bogati podaci o slavonskome seoskom sloju tradicijske glazbe, koja je manje zastupljena u onodobnim melografskim zapisima: ne samo o brojnim primjerima popijevaka (registriranih tekstovima) nego i o izvođačima, načinu izvođenja, vrstama glazbala, plesovima, običajima, uz koje se izvodila glazba, načinu života nositelja ove glazbe i dr.

PRVI SVJETSKI RAT U HRVATSKIM TRADICIJSKIM PJESMAMA

PRVI SVJETSKI RAT U HRVATSKIM TRADICIJSKIM PJESMAMA

Priredile: Irena Miholić i Renata Jambrešić Kirin
Ova zbirka donosi odabir pjesama u kojima je Prvi svjetski rat istaknut kao tema ili kontekst izvedbe. Pjesme i napjevi odabrani su iz širem čitateljstvu teže dostupnih izvora: iz rukopisne građe pohranjene u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku, iz objavljene građe drugih arhiva te objavljenih zbirki sakupljača koji su svojim djelovanjem ili ostavštinom na neki način bili povezani s Institutom.