Autor: Reana Senjković

Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku

Godina izdanja: 2024.

Cijena:  20 EUR

 

Novi ljudi: tri kulturnoantropološka rakursa

IZ RECENZIJA

Autorica demonstrira zavidno interpretativno umeće, gradeći matricu tumačenja koja uspešno obuhvata raznovrsnu i kompleksnu empirijsku građu, pokazujući višestruke smisaone veze između različitih razina empirijskih fenomena. Osim toga, u delu se daje i izvrstan, obuhvatan pregled drugih relevantnih istraživanja, čime rukopis nudi i pouzdan vodič unutar postojeće literature za čitaoca zainteresiranog za tematiku rada, tranzicije, radnog angažmana žena, kao i kulture sećanja. Takođe, delo sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata.

dr. sc. Ivana Spasić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu

 

 

Autorica djela priznata je i nagrađivana znanstvenica s višedesetljetnim istraživačkim iskustvom u polju etnologije i antropologije. Za ovo je djelo odabrala tri znanstveno relevantne teme – Novi ljudi: kovanje i preobrazba, Čađa i šminka: jugoslavenska radnica u zabilježenoj kulturi, Konfiscirana sjećanja (na rad i zaposlenost) – koje objedinjuje perspektiva “novih ljudi”, odnosno onih djevojaka i mladića koji su oblikovani i “kovani” poslije Drugog svjetskog rata i u kasnijim omladinskim radnim akcijama, onih žena koje su izgrađivale svoj identitet u socijalističkom svijetu rada i okolnostima društvene brige o široj zajednici te onih naraštaja koji se na skliskom terenu nostalgije sjećaju toga vremena i svoja sjećanja oblikuju okruženi bitno drugačijim društvenim i ekonomskim uvjetima. Riječ je o živoj povijesti generacija koje su proživjele sve ili neke od dionica posljednjih osamdesetak godina te je tema tim važnija kao transgeneracijska poveznica i mjesto ishodišta današnjeg društva.

dr. sc. Igor Duda

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli