Autor: Reana Senjković
Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku
Godina izdanja: 2024.
Novi ljudi: tri kulturnoantropološka rakursa
IZ RECENZIJA
Autorica demonstrira zavidno interpretativno umeće, gradeći matricu tumačenja koja uspešno obuhvata raznovrsnu i kompleksnu empirijsku građu, pokazujući višestruke smisaone veze između različitih razina empirijskih fenomena. Osim toga, u delu se daje i izvrstan, obuhvatan pregled drugih relevantnih istraživanja, čime rukopis nudi i pouzdan vodič unutar postojeće literature za čitaoca zainteresiranog za tematiku rada, tranzicije, radnog angažmana žena, kao i kulture sećanja. Takođe, delo sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata.
dr. sc. Ivana Spasić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu
Autorica djela priznata je i nagrađivana znanstvenica s višedesetljetnim istraživačkim iskustvom u polju etnologije i antropologije. Za ovo je djelo odabrala tri znanstveno relevantne teme – Novi ljudi: kovanje i preobrazba, Čađa i šminka: jugoslavenska radnica u zabilježenoj kulturi, Konfiscirana sjećanja (na rad i zaposlenost) – koje objedinjuje perspektiva “novih ljudi”, odnosno onih djevojaka i mladića koji su oblikovani i “kovani” poslije Drugog svjetskog rata i u kasnijim omladinskim radnim akcijama, onih žena koje su izgrađivale svoj identitet u socijalističkom svijetu rada i okolnostima društvene brige o široj zajednici te onih naraštaja koji se na skliskom terenu nostalgije sjećaju toga vremena i svoja sjećanja oblikuju okruženi bitno drugačijim društvenim i ekonomskim uvjetima. Riječ je o živoj povijesti generacija koje su proživjele sve ili neke od dionica posljednjih osamdesetak godina te je tema tim važnija kao transgeneracijska poveznica i mjesto ishodišta današnjeg društva.
dr. sc. Igor Duda
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli