Autor: Leo Rafolt

Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku, Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Godina izdanja: 2023.

Cijena:  20 EUR (150,69 kn)

Tijelo nacije: uvod u japanski budo

Knjiga Lea Rafolta osvjetljuje društvenu i kulturnu temu relevantnu u globalnim okvirima: osvjetljava i propituje kompleksne sustave japanskih somatskih praksi u svoj njihovoj slojevitosti, promatrajući ih istodobno kao odraz i kao generator stvaranja japanske kulture, kao i predodžbi o njoj bitno izvan državnih granica. Pritom autor ne upada u zamku stereotipizacije i poopćenja kulturnih fenomena, kao ni u iscrtavanje standardne geopolitičke (pa posljedično i znanstvene) dihotomije Istok – Zapad. Pokazuje da se suvremene inačice budoa mogu razumjeti kroz prizmu interkulturnih prilagodbi, upravo na presjecištima i prožimanjima različitih kulturnih sustava i vremenskih ravni.

Nevena Škrbić Alempijević, Filozofski fakultet, Zagreb

 

Leo Rafolt predstavlja analizu odnosa između tradicionalne japanske kulture budoa (koryu) i njezinih modernih varijanti (gendai), osobito u kontekstu japanske imperijalističke i nacionalističke povijesti nakon razdoblja Meiji. Značajan je dio japanske nematerijalne kulturne baštine uvrštene na UNESCO-vu popisu blizak tradiciji koryua. Naime, kao što Rafolt pokazuje, tradicionalne forme japanskih borilačkih vještina, čak i nakon njihova uvrštavanja u poznatije suvremene inačice, nisu uspjele uspostaviti jasan stav prema svojoj nacionalističkoj ili militarističkoj baštini, što ih je i u kontekstu UNESCO-va popisa nematerijalne baštine, čini se, kako autor ističe, stavilo izvan primarnog interesa za revalorizaciju, bez obzira na njihov iznimno potentan performativni habitus.

Suzana Marjanić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

 

Autor, polazeći od transformacije jedne tradicije od militarističkog utilitarizma do estetike, analizira složene razlike između tradicionalnih japanskih borilačkih praksi i reformiranih modernih, koje se mogu smjestiti u dvadeseto stoljeće, objašnjavajući razliku između koryu bujutsu sustava i gendai budo sustava. Drugim riječima, ovo djelo je znanstveno iznimno relevantno jer nam pruža ne samo detaljan već i iznimno kritički uvid u proces transformacije japanskog budoa.

Iva Lakić Parać, Filozofski fakultet, Zagreb