Biblioteka Nova etnografija, utemeljena 2002. godine, središnja je biblioteka Instituta za etnologiju i folkloristiku. Njezina izdanja prate najsuvremenije tendencije znanstvene misli u svijetu, a zbog raznovrsnosti i aktualnosti tema popularna su i među širim čitateljstvom. Do sada je u Novoj etnografiji objavljeno više od sedamdeset naslova, monografskih studija i zbornika radova, od kojih je nekolicina dobila strukovne nagrade.
Dio naših knjiga objavljen je u digitalnoj verziji (u EPUB formatu) s mogućnošću preuzimanja u PDF formatu. E-knjige su dostupne ovdje.
Uredništvo biblioteke: dr. sc. Ozren Biti, dr. sc. Tanja Halužan, dr. sc. Jelena Ivanišević.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš, Maja Pasarić, Suzana Marjanić
Nakon Kulturnog bestijarija (2007) i Književne životinje (2012), treći u nizu zbornika Animal: knjiga o ne-ljudima i ljudima. Kulturni bestijarij III. dio obraća se jednako novim istraživačkim paradigmama u okviru životinjskoga obrata (engl. animal turn) kao i uvjetima koji su posljednjim desetljećima pridali karakter biopolitičke i ekološke urgentnosti, apsolutnom negacijom antropocentrizma i specizma.
Autor: Ivana Katarinčić, Jelena Marković, Ines Prica, Ana-Marija Vukušić, ur.
Zbornik COVID-19 u humanističkoj perspektivi predstavlja prvi opsežan pokušaj razmatranja kulturnih i društvenih posljedica pandemije u nas, ukazujući na složenost konteksta u kojima se odvijalo problematično suočavanje društva sa zarazom, promjenu uvriježenih oblika djelovanja te na imaginaciju različitih socijalnih aktera po pitanju funkcionalnosti, pa na kraju krajeva, i same ideje društva. Njegova kvaliteta izvire ne samo iz količine prikupljenih podataka nego i iz raznovrsnosti pristupa i dalekosežnosti problematike.
(dr. sc. Tomislav Pletenac)
Autor: Nataša Polgar
Dopunjujući ranija znanstvena postignuća, iznimno vješto i akribično, autorica nadograđuje i vlastitu metodologiju, a rezultat je interdisciplinarno relevantna reinterpretacija intrigantne teme. U tom novom svjetlu progoni vještica u Zagrebu i okolici postaju važni prilozi povijesti žena, povijesti nesvjesnoga, ali i upozoravajući pokazatelj načina konstruiranja Drugosti te manipulacija njome kao glavnim sredstvom nadzora nad subjektima, nažalost ne samo u ranome novom vijeku.
Autor: Pieter Plas
Riječ je o prvoj studiji koja podastire sustavnu analizu i interpretaciju simbolike vuka u tradicijskoj kulturi zapadnojužnoslavenskoga područja na temelju etnografskih, folklornih i lingvističkih izvora. Pritom autor objedinjuje interpretativnu nišu etnopoetičke interpretacije s modusima simboličke i interpretativne antropologije u kontekstu etnozoološkoga iščitavanja teksta vuka. Knjiga će svakako biti poticajna studentima, teoretičarima i praktičarima iz polja etnologije i kulturne antropologije, (etno)lingvistike, teoretičarima i teoretičarkama rodnih studija kao i širem čitateljskom krugu.
Autor: Ozren Biti i Reana Senjković, ur.
Zbornik nudi produbljen i aktuelan pregled najvažnijih fenomena povezanih sa sferom rada i transformacijama unutar nje. Pristupa im komparativno, u širem vremenskom rasponu, te sa raznolikih teoretskih i metodoloških pozicija.
Autorice: Natka Badurina, Una Bauer, Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković (ur.)
Responding to the specific challenges posed by the growing pertinence of fear in contemporary life both locally and globally, but also by delving into its historical manifestations and cultural changes, the authors in this edited volume approach chronotopes of fear from the perspectives of anthropology, ethnology, folklore studies, theatre studies, art history, history, and memory studies. The editors have completed Encountering Fear in the midst of the global COVID-19 pandemic, fully aware that life will never be disentangled from natural and social threats, yet convinced that narrating, analysing, and better understanding fear may lead to constructive changes in the consciousness of both individuals and society.
Autor: Stef Jansen
Autor se u knjizi bavi pitanjem stvaranja doma (engl. home-making), temom koja se provlači kroz cijeli njegov istraživački angažman u postjugoslavenskim državama od 1996. godine. Premda samo neka poglavlja izričito tematiziraju stvaranje doma, u svima je prisutan pokušaj da se kritički konceptualizira pojam “doma”, kojemu se pristupa pretežno kroz prizmu društvenih praksi, a ne kroz analizu psiholoških potreba, naracija o korijenima, o rodnoj grudi ili o kulturnoj privrženosti krajoliku. Ova knjiga pokazuje da se dom nikada ne podrazumijeva. Ustvari, moć i rezonancija pojma dom leže upravo u toj proturječnosti: živimo kao da svi znamo što je dom jer je jednostavno tu, ali kad god ga pokušamo definirati, on ostaje neuhvatljiv.
Autorica: Ljiljana Marks
Riječ je o i tematski i znanstveno interpretativno iznimno relevantnoj monografiji. U njoj se polazi od pretpostavke da je grad Zagreb, od svojega postanka do danas, živ organizam i kao mjesto proznoga usmenoknjiževnoga istraživanja, ali istodobno i trajan imaginativan junak, narativna os iz koje izviru i oko koje se vrte sve teme i svi motivi.
Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
