NOVA ETNOGRAFIJA

Autorice: Natka Badurina, Una Bauer, Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković (ur.)
Responding to the specific challenges posed by the growing pertinence of fear in contemporary life both locally and globally, but also by delving into its historical manifestations and cultural changes, the authors in this edited volume approach chronotopes of fear from the perspectives of anthropology, ethnology, folklore studies, theatre studies, art history, history, and memory studies. The editors have completed Encountering Fear in the midst of the global COVID-19 pandemic, fully aware that life will never be disentangled from natural and social threats, yet convinced that narrating, analysing, and better understanding fear may lead to constructive changes in the consciousness of both individuals and society.

Autor: Stef Jansen
Autor se u knjizi bavi pitanjem stvaranja doma (engl. home-making), temom koja se provlači kroz cijeli njegov istraživački angažman u postjugoslavenskim državama od 1996. godine. Premda samo neka poglavlja izričito tematiziraju stvaranje doma, u svima je prisutan pokušaj da se kritički konceptualizira pojam “doma”, kojemu se pristupa pretežno kroz prizmu društvenih praksi, a ne kroz analizu psiholoških potreba, naracija o korijenima, o rodnoj grudi ili o kulturnoj privrženosti krajoliku. Ova knjiga pokazuje da se dom nikada ne podrazumijeva. Ustvari, moć i rezonancija pojma dom leže upravo u toj proturječnosti: živimo kao da svi znamo što je dom jer je jednostavno tu, ali kad god ga pokušamo definirati, on ostaje neuhvatljiv.

Autorica: Ljiljana Marks
Riječ je o i tematski i znanstveno interpretativno iznimno relevantnoj monografiji. U njoj se polazi od pretpostavke da je grad Zagreb, od svojega postanka do danas, živ organizam i kao mjesto proznoga usmenoknjiževnoga istraživanja, ali istodobno i trajan imaginativan junak, narativna os iz koje izviru i oko koje se vrte sve teme i svi motivi.

Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.

Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.

Autorica: Lydia Sklevicky
Urednice: Andrea Feldman i Marijana Kardum
Ovim je djelom autorica otvorila iznimno važnu temu koja govori o godinama naše povijesti koje su, što se žena tiče, svjedočile o posebnom „modelu“ rješavanja „ženskog pitanja“ te raskoraku između ključnog cilja tadašnjeg političkog sustava – društvene jednakosti, pa tako i jednakosti žena i muškaraca – i prakse koja je pokazivala očigledna odstupanja od njega na štetu žena.

Autorica: Lilijana Burcar
Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava.

Urednici: Orlanda Obad i Petar Bagarić
Zbornik „Devedesete. Kratki rezovi“ (IEF i Jesenski & Turk), koji su uredili Orlanda Obad i Petar Bagarić, okuplja deset tekstova iz različitih društvenohumanističkih disciplina – od etnologije i kulturne antropologije do ekonomije. Temeljna je namjera zbornika bila pružanje kritičkih uvida u dekadu u kojoj je započet niz razvojnih putanja koje su i danas dio hrvatske svakodnevice, a željeli smo i propitati neke ustaljene interpretativne obrasce kroz koje pristupamo devedesetima.

Autorica: Sanja Đurin
Knjiga “’Hrvati su brend u Čileu’: diskursi uspješnosti i pripadanja” bavi se do sad nedovoljno istraženim aspektom hrvatskoga iseljeništva kao društveno i ekonomski veoma uspješne populacije, rasvjetljujući uzroke njihova uspinjanja na klasnoj ljestvici tijekom naseljavanja te unutar različitih rasnih, klasnih i nacionalnih politika države Čile.

Autorice: Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević
Knjiga se bavi stvaranjem grada i njegovih javnih prostora na primjeru zagrebačkih trgova. U fokusu su svakodnevni život trgova, interakcije koje se na njima odvijaju, prijeporne situacije, mijenjanje starih i stvaranje novih oblika korištenja prostora i davanje novih značenja trgovima