Kako romski profesionalni glazbenici stoljećima nastupaju kako bi uzdržavali svoje proširene obitelji, glazba je postala možda najvidljiviji oblik romske umjetnosti u komunikaciji s neromskim stanovništvom. Glazbeni talent ujedno je i jedan od najraširenijih stereotipa o Romima te stoga zauzima važno mjesto u raspravama o reprezentaciji. Što nam, dakle, glazba može otkriti o identitetu, povijesti, politici i ekonomiji, kako unutar romskih zajednica tako i na globalnom tržištu?
U okviru Tribine IEF-a, Institut za etnologiju i folkloristiku i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu organiziraju predavanje CAROL SILVERMAN s naslovom Transnational Balkan Romani Music: Challenges and Prospects, Research and Advocacy.
Predavanje će se održati u utorak, 1. rujna 2026. u 12.30 sati u knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42 / 5. kat).
Carol Silverman antropologinja je i folkloristica, znanstvenica i aktivistica, koja više od četrdeset godina surađuje s romskim zajednicama na Balkanu. Profesorica emerita Sveučilišta Oregon i dobitnica više priznanja, u svojim se radovima bavi kulturnim politikama, baštinom, rodom i ljudskim pravima. Objavila je brojne znanstvene članke i dvije knjige. Romani Routes: Cultural Politics and Balkan Music in Diaspora (Oxford, 2012) nagrađena je nagradom Allan Merriam Book Prize Društva za etnomuzikologiju (Society for Ethnomusicology), dok u knjizi Balkanology (Bloomsbury, 2021) analizira politike povezane s bugarskom svadbenom glazbom. Silverman surađuje s nevladinom organizacijom Voice of Roma i Europskim romskim institutom za umjetnost i kulturu (ERIAC), a djeluje i kao glazbena kustosica digitalnog arhiva RomArchive.eu. Tijekom svoje karijere djelovala je i kao glazbena agentica, organizatorica turneja, pravna savjetnica te izvođačica i podučavateljica balkanske glazbe.
U svom izlaganju u Zagrebu, Silverman se bavi transnacionalnim balkanskim romskim zajednicama u kojima je glazba istodobno cijenjena umjetnička forma, povijesno zanimanje i duboko društveni čin. Često ukorijenjene u ritualnom kontekstu, glazba i ples ističu izvedbeno uprizorenje društvenog sjećanja te istodobno sudjeluju u suvremenom oblikovanju identiteta i društvenog statusa. Silverman analizira odnos između migracija, prostora i roda, promatrajući glazbu kao jedno od ključnih mjesta obiteljske sigurnosti u uvjetima nesigurnosti i prekarnosti.
Primjerice, kosovski Romi, koji su bili izloženi masovnim prisilnim iseljavanjima, oblikuju „afektivnu zajednicu“ unutar koje pregovaraju i obrađuju povijesnu traumu. Proširujući perspektivu, autorica dodatno problematizira popularnost tzv. „ciganske glazbe“ na svjetskoj glazbenoj sceni, gdje često dolazi do kulturnog prisvajanja.
Predavanje se održava u okviru projekata Tradicije glazbe i plesa (TRAPLEGLA, Institut za etnologiju i folkloristiku) i Razumjeti glazbu danas: interdisciplinarni muzikološki i glazbenopedagoški pristupi (RAZGLAS, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu) koje financira Europska unija – NextGenerationEU.
