Autor: Melanija Belaj
Obiteljske fotografije Melaniju Belaj zanimaju kao gradbeni element obiteljskih mitova, kao posebna vrsta pripovijesti koja odgovara potrebama obiteljske samospoznaje i samopredstavljanja, kao kreator obiteljske povijesti i identiteta obitelji, ali i kao odgovor na kanone kulture društvenog konteksta u kome su nastale.
Etnomuzikolozi i etnokoreolozi iz četrnaest zemalja prezentirali su istraživanja na 6. Simpoziju Studijske skupine za glazbu i ples Jugoistočne Europe Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (International Council for Traditional Music) u Sinju, u travnju 2018. Knjiga je okupila dorađene tekstove izlaganja s toga bijenalnog skupa, a za dvanaest izlaganja u zborniku su umjesto cjelovitih tekstova objavljeni sažeci, tako da je knjiga (s 230 str.) cjelovit prikaz Simpozija s tekstovima dvaju panela, programom i fotografijama o popratnim zbivanjima.
Više
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
VišeZbog otkazivanja Interlibera, naše naslove ove godine možete kupiti online po već tradicionalno povoljnim sajamskim cijenama. U interliberskom smo tjednu pripremili popuste do 80% na preko 50 naslova, a osigurali smo i besplatnu poštarinu za sve narudžbe iznad 300 kuna.
VišeZnanstveni skup COVID-19 U HUMANISTIČKOJ PERSPEKTIVI: MUTACIJE STRAHA I KULTURNE PROMJENE koji je održan u Institutu za etnologiju i folkloristiku, kao i na ZOOM platformi, 28., 29. i 30. rujna 2020, okupio je oko ove aktualne teme pedesetak znanstvenika iz Hrvatske i regije.
Više
Autor: Stef Jansen
Autor se u knjizi bavi pitanjem stvaranja doma (engl. home-making), temom koja se provlači kroz cijeli njegov istraživački angažman u postjugoslavenskim državama od 1996. godine. Premda samo neka poglavlja izričito tematiziraju stvaranje doma, u svima je prisutan pokušaj da se kritički konceptualizira pojam “doma”, kojemu se pristupa pretežno kroz prizmu društvenih praksi, a ne kroz analizu psiholoških potreba, naracija o korijenima, o rodnoj grudi ili o kulturnoj privrženosti krajoliku. Ova knjiga pokazuje da se dom nikada ne podrazumijeva. Ustvari, moć i rezonancija pojma dom leže upravo u toj proturječnosti: živimo kao da svi znamo što je dom jer je jednostavno tu, ali kad god ga pokušamo definirati, on ostaje neuhvatljiv.
Pozivamo autore iz različitih humanističkih i društvenih disciplina i sredina da svojim prilozima u tematskom broju „COVID-19 u humanističkoj perspektivi“ časopisa Narodna umjetnost doprinesu problemskoj refleksiji koja traga za mogućim smjerovima (teorijskog, metodološkog, epistemološkog i ”terenskog”) istraživanja pandemijske ugroze i promjena koje je ona donijela kulturi svakodnevice.
Više
Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
