6. svibnja 2026.
Na skupu La canzone d’autore nei paesi slavi Marco Jakovljević održao je izlaganje pod naslovom Non è tutto così grigio: due esempi di cantautorato croato negli anni Novanta / Nije sve tako sivo: dva primjera hrvatskog kantautorstva u devedesetima. Izlaganje se bavilo usporedbom produkcije Marka Perkovića Thompson i Hladnog Piva s naglaskom na odnos države i alternativne supkulture.
Izlaganje Marca Jakovljevića na skupu La canzone d’autore nei paesi slavi, svibanj 2026.
17. travnja 2026.
U prostoru Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade održana je Mala škola devedesetih: Alternativa i nezavisna kultura. Program je bio posvećen razvoju nezavisne kulturne scene devedesetih, njezinoj infrastrukturi i akterima, kao i medijskim fenomenima tog razdoblja.
Program je započeo panelom o razvoju alternativne kulturne scene devedesetih, s naglaskom na njezinu infrastrukturu, ključne aktere i dugoročno nasljeđe. Govornici Marco Jakovljević, Zoran Stajčić i Tanja Halužan analizirali su kako su nezavisna glazbena i klupska scena u Zagrebu i Istri, promjene u medijima i kulturnim navikama te prostori poput Močvare omogućili nastanak novih oblika kulturne produkcije i DIY pristupa. Poseban fokus bio je na mrežama prostora, organizacija i medija koje su podržavale alternativnu kulturu te na generacijama umjetnika i kulturnih radnika koji su iznikli iz tih scena i kasnije izgradili profesionalne karijere. Drugi panel bavio se razvojem nezavisne umjetničke scene i civilnog društva u kontekstu ratnih i političkih promjena devedesetih. Povjesničarka umjetnosti i kustosica Janka Vukmir govorila je o stvaranju novih organizacijskih modela, financiranju, međunarodnim suradnjama i izazovima s kojima su se umjetnici i kustosi suočavali u izgradnji nezavisne kulturne infrastrukture.
Završni panel bio je posvećen kultnoj televizijskoj emisiji „Noćna mora“ kao specifičnom medijskom fenomenu devedesetih. Znanstvenica Suzana Marjanić analizirala je emisiju kao spoj improvizacije, političke satire, televizije uživo i subkulturnog performansa koji je funkcionirao kao alternativni medijski prostor za društvenu kritiku i eksperiment. Kroz interpretaciju njezinih aktera i formata pokazala je kako je emisija oblikovala kulturnu imaginaciju tog razdoblja, a program je završio projekcijom odabranih segmenata emisije.
Branimir Janković, Marco Jakovljević, Zoran Stajčić i Tanja Halužan na panelu Male škole devedesetih, travanj 2026.
Petar Bagarić i Janka Vukmir na Maloj školi devedesetih, travanj 2026.
18. veljače 2026.
U prostoru Ateliera Žitnjak u Zagrebu Suzana Marjanić održala je predavanje O 25 godina djelovanja kolektiva Šikuti Machine.
12. – 13. veljače 2026.
U sklopu simpozija GEFF: od antifilma do lekcija iz slobode, održanog u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta Tomislav Gotovac, Suzana Marjanić održala je izlaganje Performativni radovi na GEFF-u. Igra i sloboda – homo ludens i homo liber.
Simpozij GEFF: od antifilma do lekcija iz slobode, Muzej suvremene umjetnosti, veljača 2026.
12. prosinca 2025.
U sklopu serijala Transnacionalne solidarnosti, u prostoru MaMa održan je susret Struge i Vrtni put – urbana marginalizacija romskog stanovništva u zagrebačkom kontekstu koji su vodili socijalna pedagoginja i aktivistkinja Martina Horvat i antropolog Bojan Mucko.
U razgovoru sa stanovnicima naselja pokušali su se rekonstruirati obrisi svakodnevice Vrtnog puta, kao i života u Strugama, odnosno dosadašnjeg procesa preseljenja i brisanja naselja Struge.
21. listopada 2025.
U okviru ciklusa Tribina IEF-a redatelj Damir Markovina prikazao je kratkometražni film Karakondžula i srednjemetražni dokumentarni film Dezerteri, posvećen generaciji bosanskohercegovačkih srednjoškolaca iz Mostara koju je razorni rat pogodio na pragu zrelosti. Film je osvojio nagradu za najbolji dokumentarni film srednje i istočne Europe i nagradu za najbolji dizajn zvuka na Jihlava IDFF-u 2022. godine, gdje je imao svjetsku premijeru. Nagrađen je i posebnim nagradama žirija na ZagrebDoxu 2023., Verzió Budapest FF-u 2023. te na Underhill FF-u 2023. godine u Crnoj Gori. Nakon projekcije uslijedio je razgovor s redateljem.
Redatelj dokumentaraca Damir Markovina u razgovoru s moderatoricom Orlandom Obad na Tribini IEF-a, listopad 2025.
30. rujna 2025.
U okviru programa Tribina IEF-a znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju i Institutu za političku ekologiju Mladen Domazet održao je predavanje naslovljeno Odrast kao infrapolitika na poluperiferiji u kojem je prikazao što je odrast u hrvatskom i europskom javnom (i znanstvenom) diskursu danas i kako se odnos prema toj temi promijenio od 2010. godine.
Tribina IEF-a s predavanjem Mladena Domazeta Odrast kao infrapolitika na poluperiferiji, rujan 2025.
1. – 4. rujna 2025.
Suzana Marjanić provela je u Beogradu terensko istraživanje tijekom kojeg je intervjuirala umjetnike koji su sudjelovali u Festivalu Kvir Zona i sudjelovala u studentskoj blokadi. Tijekom boravka promovirala je, na poziv multimedijalnog umjetnika Lazara Simeunovića, svoju knjigu Umjetnost performansa i kinizam.
Suzana Marjanić na promociji knjige Umjetnost performansa i kinizam, rujan 2025.
18. – 20. lipnja 2025.
Na međunarodnom znanstvenom skupu *jьgra: getting serious im play, koji je organizirao talijanski Kolektiv mladih slavista (Collettivo giovani slavisti) u Napulju, Marco Jakovljević je izlagao o televizijskom kanalu OTV tijekom ratnih devedesetih.
11. – 13. lipnja 2025.
Jelena Kupsjak sudjelovala je s izlaganjem The (Infra)Politics of PTSD: Cultural Dimensions of PTSD na Trećoj bijenalnoj konferenciji Europske mreže za psihološku antropologiju u Muensteru (Njemačka) u sklopu radionice The Writing (Co-)Lab: ENPA Pre-Conference Workshop for Graduate Students and Early Career Scholars.
11. – 12. lipnja 2025.
U sklopu programa Maj 75 – Međunarodna konferencija povodom pedesete obljetnice prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora Suzana Marjanić održala je izlaganje Transparent OVO JE NAŠ SVIJET Bojana Koštića kao parafraza akcije – natpisa Željka Jermana OVO NIJE MOJ SVIJET ili o čekiću i sjekiri u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
12. – 13. svibnja 2025.
Na međunarodnom znanstvenom skupu Animazione, fumetti e graphic novel nei Paesi Slavi u Bariju (Italija) sudjelovao je Marco Jakovljević s izlaganjem o hrvatskom stripu posvećenom temi ratova na području bivše Jugoslavije.
12. – 13. svibnja 2025.
Na godišnjem skupu Hrvatskoga etnološkog društva pod nazivom Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja Zlatko Bukač je u sklopu panela Rasterećenost discipline i teret komunikacije održao izlaganje o nostalgiji kao terenu naslovljeno Nisam antropolog, ali mogu pogledati… Nostalgija kao teren. Olga Orlić je, pak, u okviru panela Arhivi: nepropitani ‘teret’ u etnološkim/kulturnoantropološkim istraživanjima predstavila rad Rasprava o ostavinskim raspravama u kojem je povezala nekadašnju i suvremenu praksu nasljeđivanja imovine te istaknula pokušaje promjena tradicionalnih načina nasljeđivanja imovine prema patrijarhalnom principu.
Studenti Dario Poznić i Iva Jambrek prezentirali su rezultat svog istraživačkog rada, provedenog pod mentorstvom suradnice projekta Jelene Kupsjak, pod naslovom Teret terena: Iskustva prelaska ulice dr. Franje Tuđmana u Zadru.
Olga Orlić na panelu Arhivi: nepropitani ‘teret’ u etnološkim/kulturnoantropološkim istraživanjima u sklopu godišnjeg skupa HED-a, svibanj 2025.
14. – 17. svibnja 2025.
U sklopu konferencije Partizanska umjetnost: kako misliti, kako se osjećati u organizaciji Subversive festivala i Srpskog narodnog vijeća (organizatori: Nenad Rizvanović i Nikola Devčić), Suzana Marjanić održala je izlaganje naslovljeno Padaj silo i nepravdo! Skulpturalni i zvučni performansi posvećeni ilegalcima i partizanskim snagama.
19. ožujka 2025.
U međimurskom naselju Kuršanec Bojan Mucko održao je za romsku djecu osnovnoškolskog uzrasta radionicu zamišljenu kao format osnaživanja marginalizirane djece kroz suradnju u različitim medijima (tekst, video, izvedba). Radionica je organizirana u sklopu programa Drugi film u susjedstvu s novomedijskom umjetnicom Vidom Guzmić (Studio Pangolin, Osnovna škola Kuršanec).
13. ožujka 2025.
Održan je godišnji projektni sastanak na kojem se, uz ostalo, raspravljalo o načinima i rokovima zaštite anonimnosti sugovornika, kao i o pohrani građe u Dokumentaciji IEF-a. Sastanku su prisustvovali i studenti Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru Dario Poznić, Iva Jambrešić, Ivana Brzović i Anja Galić koji pohađaju kolegij Terenske vježbe i terensko istraživanje pod vodstvom dr. sc. Jelene Kupsjak.
Studenti su upoznali članove istraživačkog tima i svladali praktične vještine kategoriziranja, obrade i čuvanja istraživačkog materijala i dokumenata kao što su rukopisi, transkripti te audio i vizualni zapisi. Bavili su se etičkim pitanjima vezanima uz pohranu dokumentacije te su prezentirali svoje istraživačke teme.
Godišnji projektni sastanak, ožujak 2025.
19. veljače 2025.
Na simpoziju Towards Transregional Art Histories Suzana Marjanić održala je izlaganje o akcionističkim praksama devedesetih u okviru nezavisnih kulturnih centara u Republici Hrvatskoj. Simpozij je održan kao prateći program uz izložbu Haptic Echo. Nature, Body, Politics in Art of Former Yugoslavia and Czechoslovakia u Gradskoj galeriji Bratislava (kustosi: Daniel Grúň, Darko Šimičić i Miško Šuvaković).
Detalj izložbe Haptic Echo. Nature, Body, Politics in Art of Former Yugoslavia and Czechoslovakia, Gradska galerija Bratislava (kustosi: Daniel Grúň, Darko Šimičić i Miško Šuvaković), veljača 2025.
22. siječnja 2025.
Marco Jakovljević gostovao je na Tršćanskom filmskom festivalu u sklopu panela A couple od years for US: music, cinema, art and transition in former Yugoslavia s izlaganjem posvećenim usporedbi domoljubne/mainstream i alternativne glazbe.
Tijekom 2025. proveden je i niz terenskih istraživanja.
Vezano uz projektnu podtemu devedesetih, provedena su istraživanja o mladima i alternativnoj sceni u toj dekadi (Zagreb i Pula, Marco Jakovljević), o počecima i razvoju nevladinog sektora (Split, Petar Bagarić), o sjećanjima na devedesete tadašnje djece i mladih (Split i Korčula, Petar Bagarić i Orlanda Obad), kao i o otocima kao utočištima u kontekstu ratnih migracija (Korčula, Orlanda Obad).
U sklopu infrapolitičkih tema, terenska su istraživanja provođena o međuodnosu permakulturnih, tradicionalnih i suvremenih praksi u ruralnim područjima (Križevci i okolica, Orlanda Obad), o queer umjetničkim praksama i studenstkoj blokadi (Beograd, Suzana Marjanić), o praksama nasljeđivanja u kontekstu svakodnevice života na otoku, s fokusom na nasljeđivanje ženskih potomaka (Korčula, Olga Orlić), kao i angažirano istraživanje koje je uključivalo procese medijacije između romske zajednice i gradskih instanci s fokusom na stambena pitanja (Zagreb, Bojan Mucko).