Mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović
Mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović, rođena Valašek (1935.), završila je gimnaziju i srednju glazbenu školu u rodnome Osijeku. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je muzikologiju i magistrirala etnomuzikologiju radom Notni zapisi folklorne glazbe iz Slavonije od početka 19. stoljeća do Kuhačeve zbirke. Uz temeljnu građu, koju čine notni zapisi iz ostavštine I. A. Brlića iz 1835. godine i notna zbirka Karla Katinelija iz 1849. godine, u magistarskom radu obrađeni su zapisi Grge Čevapovića, Marijana Jaića i svi relevantni podatci iz toga doba. Cijeli život posvetila je pedagoškom i znastveno-istraživačkom radu te popularizaciji tradicijske i crkvene pučke glazbe, posebno one s područja Slavonije, Baranje i Srijema.
Od 1959. godine bila je zaposlena na Radio Sarajevu, zatim u osnovnim školama u Osijeku i Zagrebu te na Pedagoškome fakultetu u Osijeku. Kao ratni stradalnik 1992. godine odlazi u mirovinu i seli u Zagreb gdje postaje stalnom vanjskom suradnicom Uredništva narodne glazbe Hrvatskoga radija. Upravo u ovome razdoblju, koje je trajalo do 2018. godine, Miroslava postaje poznata široj javnosti. Naime, pune dvadeset četiri godine obavljala je terenska istraživanja i snimanja folklorne glazbe u Slavoniji, Baranji, Srijemu, Kordunu, Gorskome kotaru, Lici i Banovini. Dakle, svojim terenskim radom obuhvatila je široko područje kontinentalne Hrvatske te prikupljala vrijednu građu. Rezultati toga rada mogu se čuti u oko 1500 emisija iz ciklusa Iz hrvatske narodne baštine Hrvatskoga radija te u više od četiri tisuće glazbenih brojeva dokumentiranih za Fonoteku Hrvatskoga radija u razdoblju od 1994. do 2016. godine. Osim toga, uredila je i producirala devet nosača zvuka s izvornim terenskim snimkama. Autorica je sinopsisa dvadesetak televizijskih emisija za redakciju Pučke i predajne kulture Hrvatske radiotelevizije, šest koncerata za ciklus Pasionske baštine te mnogih drugih koncertnih priredbi duhovne i tradicijske glazbe. Radeći na brojnim terenima, uočavala je potencijale i karakteristike pojedinih sredina te je važno istaknuti da je na njezin poticaj utemeljeno šest folklornih smotri, a potaknula je i osnivanje četiriju kulturno-umjetničkih društava.
Od 1979. godine, uza sve redovne poslove i obiteljske obveze, Miroslava Hadžihusejnović bavi se terenskim dokumentiranjem glazbene građe i znanstveno- -istraživačkim radom iz povijesti i sadašnjosti slavonske tradicijske i crkvene pučke glazbe. Tako je do sada prikupila desetke rukopisnih zbirki tekstova svjetovne i crkvene glazbe koje su zapisivači samostalno sastavljali za svoje potrebe i to iz: Batrine, Orubice, Siča, Srednjeg Lipovca, Lužana, Pleternice, Marina Sela, Vetova, zbirke Evice Marković iz Lipovca i Vesne Kolić Klikić iz okolice Nove Gradiške, iz Podvrškog, Kaniže, Potočana i druge. Shvaćajući važnost upravo suradnika na terenu, njeni poticaji lokalnom stanovništvu na sakupljanje građe rezultirali su i objavljivanjem zbirke Ane Brkić-Maričević: Pisme iz Srednjeg Lipovca. Balade za šetana kola i druge pisme s oko dvjesto tekstova pjevanih kola i pjesama, u sklopu projekta i uz potporu Ministarstva kulture.
Da se Miroslavin rad ne zadržava samo na razini terenskog rada i etnografije, svjedoče činjenice da je voditeljica nekoliko istraživačkih projekata Ministarstva znanosti (o dječjem folkloru i starogradskim pjesmama) i Ministarstva kulture koji su rezultirali upisom pojedinih dobara u Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske: Šetana kola s područja Slavonije (2009.), Pjevanje starogradskih pjesama na području Slavonije, Baranje i Srijema (2010.), Crkveno pučko pjevanje na području Baranje (2011.) i Crkveno pučko pjevanje na području Slavonije i Srijema (2011.). Sudjelovala je na više od 150 stručnih i znanstvenih skupova, objavila 74 članka u zbornicima i godišnjacima i četiri notne zbirke tradicijskih i crkvenih pučkih pjesama.
Također, društveno je angažirana u brojnim udrugama (Hrvatsko muzikološko društvo, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo folklorista, Hrvatsko etnološko društvo, Zagrebačka Šokadija, Foklorni susreti Korduna, Glazbeni susreti Gorskog kotara), a osnivačica je i predsjednica udruge „Koraci baštine“ koja potiče i organizira terenski rad na dokumentaciji tradicijske glazbe. Nositeljica je Nagrade za životno djelo „Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva i nagrade „Ljubo Stipišić-Delmata“ Pasionske baštine za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja svojim cjelokupnim istraživačkim i pedagoškim radom.
Miroslava Hadžihusjenović Valašek svoj je rad utemeljila je na tradicijskoj kulturi Slavonije, Baranje i Srijema, praktično ga prožela potičući razvoj i suvremeni život raznih fenomena koje je na tom istraživačkom putu susrela, a dodatni trud uložila je kako bi se posebni elementi naše kulture označili vrijednima na nacionalnoj razini.