Rođendanska čestitka suradnici Instituta, mr. sc. Miroslavi Hadžihusejnović Valašek

Danas mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek navršava devedeset godina. I danas je nevjerojatno aktivna, ne samo posvećena nego upravo i odana etnomuzikološkom radu, napose analizi iznimno bogate građe koju je prikupila posljednjih desetljeća i koju postupno objavljuje u formi zbirki tradicijske svjetovne i duhovne glazbe. Trenutno su u pripremi dvije naredne zbirke, a planira i treću.

Rođena je u Osijeku 1935. godine. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završila je 1965. godine studij povijesti glazbe (mentor Josip Andreis), a 1991. godine magistrirala etnomuzikologiju tezom o notnim zapisima folklorne glazbe iz Slavonije od početka 19. stoljeća do Kuhačeve zbirke (mentor Jerko Bezić). U njezinom profesionalnom djelovanju trajno se ulančavaju znanstveno-istraživački rad, dokumentiranje i promicanje tradicijske glazbe, posebice glazbe s područja Slavonije, Baranje i Srijema, te pedagoški rad. Bila je zaposlena najprije na Radio Sarajevu, zatim u osnovnim školama u Osijeku i Zagrebu te na Pedagoškome fakultetu u Osijeku. Kao ratna stradalnica je 1992. godine otišla u mirovinu i preselila u Zagreb gdje je ubrzo postala stalna vanjska suradnica Uredništva narodne glazbe Hrvatskoga radija; ta je suradnja potrajala sve do 2018. godine.

Njezini znanstveni i stručni radovi tematiziraju tradicijsku svjetovnu i crkvenu pučku glazbu istočne Hrvatske u prošlosti i sadašnjosti, šetana kola, starogradske pjesme, dječji folklor, dinamiku suvremene folklorne scene i baštinskih nastojanja, glazbu u kontekstu Domovinskog rata i poraća te istaknute ličnosti i aspekte iz povijesti melografiranja i razvoja etnomuzikologije kao znanstvene discipline. Sudjelovala je na oko 150 stručnih i znanstvenih skupova, objavila sedamdesetak članaka u zbornicima i časopisima te deset zbirki notnih zapisa uz kritičke studije analizirane građe (dječje igre 1982., napjevi i plesovi u programima Đakovačkih vezova 1994., starogradske pjesme i plesovi 2003., crkvene pučke popijevke baranjskih Šokaca 2014., duhovne pjesme u franjevačkim rukopisnim kantualima prve polovice 18. stoljeća u Slavoniji i Srijemu 2019., tradicijska glazba Virovitičko-podravske županije 2020., crkvene pučke pjesme u Požeškoj biskupiji 2020., nabožne pripovijedne pjesme i molitve iz Slavonije i Srijema 2022., dvije nastarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije 2022., najstarija tiskana notna zbirka pjesama iz Slavonije Karla Catinellija 2024.). Najnovije izdanje – Lepeza slavonske tradicijske glazbe u izdanju Ogranka Matice hrvatske Osijek (2025.) – obuhvaća izbor iz autoričinih prethodno objavljenih članaka u časopisima i zbornicima.

Izbor reprezentativne građe realizirala je i putem izdanja nosača zvuka, među kojima se izdvajaju album Hrvatske crkvene pučke pjesme (Hrvatski radio i Orfej, 3 CD-a, 2003.), nastao poticajem posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, te tri kompaktne ploče s izborom kordunske glazbe (Kordunski Uskrs, Orfej i Hrvatski radio, 2002.; Kordunski Božić, KUD “Lađevčani” iz Lađevca, 2003.; Vječni Kordun pjeva, Orfej i Hrvatski radio, 2005.).

U ukupnom svom radu mr. sc. Hadžihusejnović Valašek je izrazitu pozornost posvećivala terenskom radu i terenskim suradnicima, nositeljima kulture, pristupajući im kao izvoru znanja i iskustva o istraživanoj kulturi, ali i više od toga, shvaćajući ih upravo kao suradnike, osluškujući njihova htijenja i pridonoseći osmišljavanju mjera koje će pridonijeti održivosti ugroženih elemenata tradicijske kulture. U tom svjetlu treba promatrati i njezino terensko dokumentiranje glazbene prakse u stotinama naselja u Slavoniji, Baranji, Srijemu, Kordunu, Gorskome kotaru, Lici i Banovini, ostvareno u suradnji s Hrvatskim radijem, koje je rezultiralo s oko 1.500 emisija iz ciklusa Iz hrvatske narodne baštine Hrvatskoga radija te više od 4.000 glazbenih brojeva pohranjenih u Fonoteci Hrvatskoga radija u razdoblju od 1994. do 2016. godine. Osim toga je autorica sinopsisa dvadesetak televizijskih emisija za redakciju Pučke i predajne kulture Hrvatske radiotelevizije, autorica šest koncerata u okviru programa Pasionske baštine te niza drugih koncertnih priredbi duhovne i svjetovne tradicijske glazbe. Uočavajući značajke i potencijale sredina u kojima je radila, potaknula je osnutak četiriju kulturno-umjetničkih društava i utemeljenje šest specijaliziranih smotri folklora na području istočne i središnje Hrvatske. Također, istraživačko-dokumentacijski projekti koje je provela uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske rezultirali su, između ostaloga, upisom pojedinih elemenata nematerijalne kulturne baštine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: šetana kola s područja Slavonije (kult. dobro br. Z-4232), pjevanje starogradskih pjesama (u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, Z-5403), crkveno pučko pjevanje iz Baranje (Z-5401) i crkveno pučko pjevanje (na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, Z-5405). Znakovit primjer suradnje s terenskim suradnicima odnosi se i na njezino prikupljanje i isticanje važnosti rukopisnih zbirki tekstova svjetovne i crkvene glazbe koje su sastavljali lokalni entuzijasti iz vlastitih pobuda i za potrebe svojih lokalnih sredina (zbirke iz Batrine, Orubice, Siča, Srednjeg Lipovca, Lipovca, Lužana, Pleternice, Marina Sela, Vetova, Podvrškog, Kaniže, Potočana, okolice Nove Gradiške i dr.). Takav njezin poticaj lokalnim dionicima kulture na sakupljanju građe rezultirao je, primjerice, objavljivanjem zbirke Ane Brkić-Maričević Pisme iz Srednjeg Lipovca: balade za šetana kola i druge pisme s dvjestotinjak tekstova pjevanih kola i pjesama, ostvaren u sklopu projekta uz potporu Ministarstva kulture i medija.

Institut je posebno zadužila donirajući mu 2019. godine svoje terenske snimke tradicijske glazbe i kazivanja te terenske bilješke, ukupno oko 760 nosača zvuka s glazbom iz različitih dijelova Hrvatske. U mnogim je primjerima riječ o jedinstvenim zapisima iz sredina koje nikad prije, a ni poslije nisu bile etnografski dokumentirane.

Mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek je angažirana u nizu strukovnih i baštinskih udruga (Hrvatsko muzikološko društvo, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo folklorista, Hrvatsko etnološko društvo, Zagrebačka Šokadija, Foklorni susreti Korduna, Glazbeni susreti Gorskog kotara), a osnivačica je i predsjednica udruge Koraci baštine, koja potiče i organizira terenski rad na dokumentiranju tradicijske glazbe. Dobitnica je nagrade za životno djelo “Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva, nagrade “Ljubo Stipišić-Delmata” udruge Pasionska baština za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja svojim cjelokupnim istraživačkim i pedagoškim radom, nagrade “Franjo Kuhač” Hrvatskog društva skladatelja za ukupan njezin prinos očuvanju i promociji hrvatske tradicijske glazbe te nagrade “Dragan Plamenac” za životno djelo Hrvatskog muzikološkog društva.

Svojom istraživačkom znatiželjom, umijećem povezivanja raznorodnih dionika (od lokalnih glazbenika i entuzijasta do državnih institucija) i različitih ciljeva istraživanja (od užeznanstvenih rezultata do njihova učinka u društvenoj sredini) te neumornom svojom energijom, štoviše upravo i aktivizmom na polju glazbene kulture, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović je dala važan prinos hrvatskoj znanosti o glazbi, služeći kao primjer i uzor za ostvarenje značajnih rezultata usprkos samostalnom djelovanju bez kontinuirane institucionalne podrške (treba naime imati na umu da je najveći dio njezinih publikacija i drugih rezultata nastao po odlasku u mirovinu). Na više je načina, drugim riječima, prožela užeznanstveni i primijenjeni rad, uvažavajući pritom specifičnosti domaće akademske te šire kulturne i društvene sredine, a uvijek se vodeći nastojanjem da dokumentira, analizira, podrži, promiče, pa i unaprijedi suvremeni život različitih tradicijskih fenomena na koje je na svom istraživačkom putu nailazila i koji su je zaintrigirali. Dodatni je trud pritom, kako sama ističe, uložila kako bi se pojedini ugroženi elementi tradicijske kulture označili vrijednima na nacionalnoj razini.

Sretan Vam rođendan, poštovana i draga Mira!

Institut za etnologiju i folkloristiku, 4. rujna 2025.