NOVA ETNOGRAFIJA

Autor: Iva Pleše

Knjiga Žica sustavno analizira različite oblike barijera na migrantskim putevima, oslanjajući se na koncept naoružanoga krajolika. Barijere se ne promatraju samo kao izolirani fizički objekti već kao višeslojni materijalni i diskurzivni elementi koji oblikuju suvremene režime nadzora, kontrole i isključenja – od prirodnih prepreka i žičanih ograda, preko kampova i detencijskih centara, do urbanih prostora privremene pomoći koji reproduciraju logiku granica u srcu grada.
Iz recenzije: dr. sc. Sanja Puljar D’Alessio
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Autor: Bojan Mucko

Migracije, migracijske rute, granice i nasilje na granicama već su godinama neke od ključnih suvremenih društvenih tema i aktualnih, pa i eksploatiranih tematskih niša suvremenih, posebice etnografskih istraživanja. Posebnu vrijednost knjige vidim u njezinoj otvorenosti prema preispitivanju vlastite relevantnosti, njezinom interesu za “humanitarna spoticanja”, ali i za “točkaste društvene promjene”. Vrijedna je i zato što pored asimetričnih odnosa moći u području kojim se bavi uočava i elemente dijeljenih stvarnosti i odgovornosti te što općenito posvećuje pozornost subverzijama i mogućnostima djelovanja u okružju obilježenom ekstremnim nejednakostima i kontinuiranim nasiljem.
Iz recenzije: dr. sc. Marijana Hameršak
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autori: Jelena Marković, Ljiljana Marks i Nataša Polgar, ur.

U skladu s tendencijama i metodologijom u novijim istraživanjima fenomena pričanja/pripovijedanja, negdje na razmeđu etnografije, književne naratologije, psihoanalize i historiografske naracije, u rasponu od usmenog do pisanog, radovi okupljeni u zborniku u cjelini su nov, zanimljiv i poticajan doprinos različitimaspektima razumijevanja fenomena i općenite ljudske potrebe za pričom. Izazovan obrađenim motivima, folklorističkim temama i analitičkim dosezima, s osvrtom na rad Maje Bošković-Stulli, kojoj je publikacija posvećena, ovaj je zbornik vrijedan doprinos u proučavanju jednoga od ključnih transdisciplinarnihproblema u suvremenim humanističkim i društvenim znanostima.
(Iz recenzije dr. sc. Zrinke Božić)

Autori: Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković i Ines Prica, ur.

Zbornik doprinosi razvoju teorijskih okvira za razumijevanje načina na koji se zajednice nose s traumatskim iskustvima prirodnih katastrofa te kako se kulturni identitet oblikuje u kontekstu gubitka i obnove. Interdisciplinarni pristup koji kombinira etnološka, folkloristička, antropološka i kulturološka istraživanja pokazuje se izuzetno prikladnim za kompleksnost teme. Osobito je vrijedan kronotopski koncept koji Baniju promatra kao prostor između “ruinizacije i regeneracije”. Povezivanje znanstvenih analiza s umjetničkim prilozima omogućuje sveobuhvatniji pristup temi i dublje razumijevanje iskustva pogođenih zajednica.

Dr. sc. Mojca Ramšak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Autori: Naila Ceribašić, Dora Dunatov i Jelka Vukobratović, ur.

Za studije što ih okuplja ovo izdanje glazba više nije nešto nužno obilježeno notacijom (ili njezinom odsutnošću); za njih je glazba i nešto što se može zapisati fonografski. Drugim riječima: umjesto zapisa u registru simboličkog, ovdje se razmatra glazba zapisiva i zapisana u registru realnog. […] Ako je u ovoj opsežnoj i razvedenoj knjizi riječ o svojevrsnoj povijesti, analizi i antropologiji domaće glazbene kulture 20. stoljeća, ona u isti mah pruža i pogled u suvremenost, u današnje prijepore i probleme u ophođenju s glazbenim nasljeđem prošlog stoljeća.

Dalibor Davidović, redoviti profesor, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Autor: Reana Senjković

Nova knjiga Reane Senjković “sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata”.

Autor: Suzana Marjanić

“Pitanja koja se u ovoj knjizi postavljaju aktualna su kako u kontekstu humanističkih znanosti tako i u širem društvenom kontekstu, osobito u svjetlu nekih recentnijih etičkih zaokreta u istraživanju specizma, kao i u kontekstu afirmacije različitih obrata u humanistici, posebice onog koji “decentrira” humanistiku usredotočenu isključivo na čovjeka”.

Autor: Melanija Belaj, Jelena Ivanišević, Reana Senjković i Ana-Marija Vukušić, ur.

Međunarodni zbornik radova Istraživači na neutabanim stazama posvećen je Nives Rittig-Beljak, pionirki antropologije prehrane u hrvatskoj etnologiji. No kao što je i profesionalni interes Rititg-Beljak bio mnogo širi od tema prehrane, tako i ovaj zbornik, osim u uže subdisciplinarne teme hrane i prehrane, grabi i u humanističke interpretacije raznih kulturnih i društvenih fenomena koji su rubno povezani s tematskom maticom zbornika.

Autor: Jelena Marković

Gotovo paradoksalno za vrsnu teoretičarku (usmenoga) pripovijedanja, autorica svoj analitički instrumentarij usmjeruje na ono što je neispričano, prešućeno, ušutkano, neizgovorljivo, teško komunikabilno. Relevantnost ove studije jest u teorijskoj i etnografskoj sposobnosti zahvaćanja tabua, trauma i inhibicija koje nas kao građane i kolektive priječe da kreiramo (naprednije) političke zajednice i drugačiji tijek povijesti.

Autor: Filip Petkovski

Knjiga Filipa Petkovskog jedno je od ključnih djela o plesnim istraživanjima južnoslavenskih tema vezanih uz UNESCO. Osim što donosi argumentirani opis i analizu odabrane teme, potiče i daljnju raspravu, analizu i usporedbe vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu u početnim desetljećima 21. stoljeća.