NOVA ETNOGRAFIJA

Autori: Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković i Ines Prica, ur.

Zbornik doprinosi razvoju teorijskih okvira za razumijevanje načina na koji se zajednice nose s traumatskim iskustvima prirodnih katastrofa te kako se kulturni identitet oblikuje u kontekstu gubitka i obnove. Interdisciplinarni pristup koji kombinira etnološka, folkloristička, antropološka i kulturološka istraživanja pokazuje se izuzetno prikladnim za kompleksnost teme. Osobito je vrijedan kronotopski koncept koji Baniju promatra kao prostor između “ruinizacije i regeneracije”. Povezivanje znanstvenih analiza s umjetničkim prilozima omogućuje sveobuhvatniji pristup temi i dublje razumijevanje iskustva pogođenih zajednica.

Dr. sc. Mojca Ramšak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Nova knjiga Reane Senjković “sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata”.

Autori: Naila Ceribašić, Dora Dunatov i Jelka Vukobratović, ur.

Za studije što ih okuplja ovo izdanje glazba više nije nešto nužno obilježeno notacijom (ili njezinom odsutnošću); za njih je glazba i nešto što se može zapisati fonografski. Drugim riječima: umjesto zapisa u registru simboličkog, ovdje se razmatra glazba zapisiva i zapisana u registru realnog. […] Ako je u ovoj opsežnoj i razvedenoj knjizi riječ o svojevrsnoj povijesti, analizi i antropologiji domaće glazbene kulture 20. stoljeća, ona u isti mah pruža i pogled u suvremenost, u današnje prijepore i probleme u ophođenju s glazbenim nasljeđem prošlog stoljeća.

Dalibor Davidović, redoviti profesor, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Autor: Reana Senjković

Nova knjiga Reane Senjković “sadrži vredne uvide za čitaoce iz različitih profesionalnih oblasti, budući da je smešteno u interdisciplinarno područje gde se susreću antropologija, istorija, sociologija, ekonomija i politologija. Autorica pritom ulazi u produktivan dijalog sa postojećim perspektivama, gde zagovarajući jasno artikulirano sopstveno originalno stanovište svejedno ostaje otvorena za nijansiranu procenu aktuelnih debata”.

Autor: Suzana Marjanić

“Pitanja koja se u ovoj knjizi postavljaju aktualna su kako u kontekstu humanističkih znanosti tako i u širem društvenom kontekstu, osobito u svjetlu nekih recentnijih etičkih zaokreta u istraživanju specizma, kao i u kontekstu afirmacije različitih obrata u humanistici, posebice onog koji “decentrira” humanistiku usredotočenu isključivo na čovjeka”.

Autor: Melanija Belaj, Jelena Ivanišević, Reana Senjković i Ana-Marija Vukušić, ur.

Međunarodni zbornik radova Istraživači na neutabanim stazama posvećen je Nives Rittig-Beljak, pionirki antropologije prehrane u hrvatskoj etnologiji. No kao što je i profesionalni interes Rititg-Beljak bio mnogo širi od tema prehrane, tako i ovaj zbornik, osim u uže subdisciplinarne teme hrane i prehrane, grabi i u humanističke interpretacije raznih kulturnih i društvenih fenomena koji su rubno povezani s tematskom maticom zbornika.

Autor: Jelena Marković

Gotovo paradoksalno za vrsnu teoretičarku (usmenoga) pripovijedanja, autorica svoj analitički instrumentarij usmjeruje na ono što je neispričano, prešućeno, ušutkano, neizgovorljivo, teško komunikabilno. Relevantnost ove studije jest u teorijskoj i etnografskoj sposobnosti zahvaćanja tabua, trauma i inhibicija koje nas kao građane i kolektive priječe da kreiramo (naprednije) političke zajednice i drugačiji tijek povijesti.

Autor: Filip Petkovski

Knjiga Filipa Petkovskog jedno je od ključnih djela o plesnim istraživanjima južnoslavenskih tema vezanih uz UNESCO. Osim što donosi argumentirani opis i analizu odabrane teme, potiče i daljnju raspravu, analizu i usporedbe vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu u početnim desetljećima 21. stoljeća.

Autor: Leo Rafolt

Knjiga Lea Rafolta osvjetljuje društvenu i kulturnu temu relevantnu u globalnim okvirima: osvjetljava i propituje kompleksne sustave japanskih somatskih praksi u svoj njihovoj slojevitosti, promatrajući ih istodobno kao odraz i kao generator stvaranja japanske kulture, kao i predodžbi o njoj bitno izvan državnih granica. 

Autor: Zoran Čiča

Riječ je o prvom sustavnom djelu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici koje je istražilo fenomen vilenica i vilenjaka (vilovnjaka, vilenika) kao praktičara pučke medicine, duhovnog iscjeljivanja, vračanja i gatanja te kao izrazitih nositelja pretkršćanskoga vilinskog kulta koji posjeduju sposobnost stupanja u kontakt s vilama kojima su se kao medijatorima između ljudskoga i vilinskoga svijeta seoske zajednice s povjerenjem obraćale za pomoć u liječenju i zaštiti od crne magije.