Terenski i arhivski rad

13. – 16. veljače 2024.

Suzana Marjanić: U sklopu terenskoga istraživanja pratila sam zadnji dan (pokladni utorak) karnevalske povorke u Sinju i Splitu.  Nadalje, 14. 2. posjetila sam Muzej Cetinske krajine gdje sam pogledala izložbu o pokladnoj povorci i Udruzi Didi s Kamešnice kao i Muzej Sinjske alke. U četvrtak posjetila sam Prirodoslovni muzej u Splitu gdje sam razgovarala  s  višim kustosom Božom Kokanom (njegova zbirka o kukcima i jedan od autora edukativne multimedijske izložbe Kukci u kulturi) i višim kustosom Tinom Milatom (izložba Vodozemci i gmazovi dalmatinskog krša; autori izložbe su viši kustosi Tino Milat i Josip Boban te muzejski savjetnik Nediljko Ževrnja).

28. – 30. srpnja 2023.
Maja Pasarić bila je na terenskom istraživanju u Kuterevu i okolnim mjestima. U utočištu za medvjede razgovarala je s volonterima iz Francuske o razlozima dolaska u Kuterevo, o angažmanu u volonterskoj postaji i odnosu prema prirodi. Također je razgovarala s lokalnim stanovništvom, donosno kazivačicama iz Kutereva i Krasnog o osobnim iskustvima susreta s medvjedima i vukovima. S Ivanom Crnkovićem razgovarala je o radu volonterske postaje Kuterevo i utočišta za medvjede te zajedno s njim obišla područje Krasno-Kuterevo-Kosinj gdje se nalaze lovišta medvjeda. Također je posjetila mjesto Kopija gdje se nalaze grobovi medvjeda i vukova.

18.-22. srpnja 2023.
U okviru terenskoga istraživanja Suzana Marjanić razgovarala je u Salima s nekoliko kazivača o magarcima na Dugom otoku, o magarećim trkama (Trka tovara) i Tovarećoj mužici u sklopu manifestacije Saljske užance kao što je i posjetila utočište magaraca u Parku prirode Telašćica. Također je posjetila i Interpretacijsko-edukacijski centar „Grpašćak“.

27.-28. veljače 2023.
Zahvaljujući ANIMAL projektnom istraživanju u Radoboju i Brdu Jesenjskom Krapinsko-zagorske županije, Lidija Bajuk (IEF) i projektna suradnica Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) su strukturirano intervjuirale tri kazivačice. Zvučno snimljeno etnogradivo obuhvaća pučke predodžbe o stvarnim životinjama (bubamarama, daždevnjacima, zmijama, gušterima, pticama, domaćim životinjama) te o nestvarnim animalnim (kruljač) i drugim nadnaravnim bićima (copernice, sujenice, vile) povezanima s animalnim svijetom. Tijekom istraživanja razgledale su Muzej Radboa, fotografirale usputnu poklonce, pilove i krajobraz. Istraživačice zahvaljuju Ivani Hazulin Pospiš, ravnateljici Muzeja Radboa, na pomoći u pronalaženju kazivačica. Prikupljeno zvučno i slikovno gradivo će nakon obrade biti pohranjeno u Repozitoriju i Dokumentaciji IEF-a.

19.-22. veljače 2023.
Suzana Marjanić u  Parku prirode Kopački rit,  u Informacijskom centru,  pregledala je izdanja  vezana uz Kopački rit (npr. Kopački rit: fotomonografija / Mikuska, Jozsef i Tibor Mikuska (ur.). Osijek: Romulić d.o.o., 2003), kao i o brojnim projektima za zaštitu životinja na tome području; npr. u sklopu projekta LIFE Danube Free Sky u suradnji s djelatnicima HEP ODS-a obavljeno je  ove  godine probno postavljanje umjetnog gnijezda za stepskog sokola na stup 35 kV dalekovoda.

Nadalje,  20. i 21. 2. boravila je u Baranjskom Petrovom Selu i pratila njihove Petaračke buše,  zahvaljujući kolegici Marijani Kuna.

14.-18. srpnja 2022
Suzana Marjanić, Susak, 14.-18. srpnja 2022. Terensko istraživanje o  nekadašnjoj  fobiji Suščana pred psima i o  današnjim slobodnoživućim mačkama na Susku (Gordana Lončar) te pitanje ekoarta na tom pješčanom i pučinskom otoku (Lada Sega, Susak Expo). Terensko istraživanje na/u Susku nastalo je tragom članka, reportaže Ive Lučića pod nazivom  „Nevjerojatna i tužna priča o jednom od naših najizoliranijih otoka koji je u završnoj fazi demografske katastrofe“, zapisima kroničara i  novinara Borislava Ostojića, ekoartom umjetnice Lade Sega i umjetničke manifestacije Susak Expo kao i kazivanjem intermedijalne umjetnice Branke Cvjetičanin iz udruge Polygon (Centar za istraživanja i razvoj projekata u kulturi) o  nekadašnjoj  fobiji Suščana pred psima.  Na kontaktima zahvaljujem Alešu Suku i Damiru Čargonji.

29. svibnja – 1. lipnja 2022.
Terensko istraživanje Mošćenice – Rodik (29. svibnja – 1. lipnja 2022) Suzane Marjanić nastalo je tragom  terenskih istraživanja profesora, kolege Tome Vinšćaka u Mošćenicama 2000-ih godina, kao i njegovom ulogom u oblikovanju Mitsko-povijesne staze Trebišća – Perun. Odlaskom s kolegicom Brankom Cvjetičanin (Polygon, Centar za istraživanja i razvoj projekata u kulturi) i Mariom Zaccariom (Etnološki park Anton Plašimuha) u  Mitski park Rodik  pratila sam sličnosti i razlike u oblikovanju forme i sadržaja navedenih mitskih staza. Zahvaljujem kolegici i kolegi.

30. ožujka 2022.
Projektnim suradnicama etnologinji Lidiji Bajuk (IEF Zagreb) i restauratorici Zvjezdani Jembrih (ALU Zagreb) na terenskom istraživanju u podkalničko naselje Osijek Vojakovački 30. ožujka 2022. pridružila se kiparica Zvonimira Obad (ALU Zagreb). Istraživačice su obišle šumski lokalitet Dumovača, gdje su razgledali središnji kameni artefakt u živoj stijeni i okolno (odlomljeno) kamenje. Na površinama tri kamena uočljivi su reljefni oblici koje su fotografirale, također fotografiravši njihov okoliš i zabilježivši okolnu mikrotoponimiju (Mali Cr/k/vik, Cerik, Dumača, Klade, Parišce, Daždača, Marinac, Jarče, Glogovnica, Križno Drvo, Marinovec, Jarčani). Najveći kameni artefakt plijeni pozornost trima središnjim koncetričnim kružnicama, možda u značenju ouroborasa, i postraničnim oštećenim reljefom koji podsjeća na shematski prikaz cvijeta. Istraživačice su se zatim susrele s arheologinjom Tatjanom Tkalčec (IARH Zagreb) iz Križevaca, koja ih je povela na obližnji arheološki lokalitet Mihalj, tamo predstavivši vlastita arheološka otkrića in situ (srednjovjekovnu veću zgradu, romaničku crkvicu, ostatak obrambenog bedema) koja datira u 12./13.–15. st. Te su povijesne ostatke obišle pješice i fotografirale ih, zabilježivši i mikrotoponimiju na potezu Mihalj – Apatovac (Mihalj, Hum, Gradišćak, Oštro brdo, Grujice). O kamenim artefaktima planiraju napisati zajednički znanstvene rad te potaknuti njihovu zaštitu i daljnja istraživanja. Fotografije i bilješke će nakon obrade biti pohranjene u Repozitoriju i Dokumentaciji IEF-a.

18. – 20. veljače 2022.
Suzana Marjanić pratila je događanja vezana uz 55. Šokačko sijelo s naglaskom na pokladnom jahanu. Povodom pokladnoga jahanja u Županji razgovarala je s g. Vinkom Filipovićem-Đipanovim, bivšim predsjednikom Konjogojske udruge „Stari graničar“ – Županja.  S  g.  Antunom Lešićem   razgovarala je o  ovčarstvu kao i o uzgoju hrvatskih ovčara i bordercollieja. Bila je na otvorenju izložbe suvremene šokačke avangarde „Realizam ćorava sokaka“ slikara Mislava Lešića kao i na Večeri tradicijskih vokalnih skupina „Nek se pjeva, nek se čuje“. Posjetila je i  Zavičajni muzej Stjepan Gruber i pogledala njegovu stalnu zbirku.   Dana 20. veljače pratila je najavu 55. Šokačkoga sijela na kojemu je sudjelovalo  u organizaciji Konjogojske udruge „Stari graničar” 120 jahača/ica. Članovi vojno-povijesne postrojbe Serežani prikazali su originalnu scenu spašavanja djevojke od Turaka koji su konjima znali prijeći rijeku Savu i pokušali ukrasti ovdašnju djevojku.

18. – 24. listopada 2021.
Matija Dronjić, (Etnografski muzej) suradnik na projektu ANIMAL, proveo je terensko etnografsko istraživanje na prostoru Cetinske krajine, točnije na lokalitetima Voštane, Vrpolje, Košute, Bajića Glavica, Gala, Velić, Gornje Selo, Ruda i Otok tijekom kojeg je razgovarao s dvadesetak kazivača. Istraživanje je obuhvatilo dvije teme – temu stočarstva u kontekstu tradicijske ekonomike s osvrtom na njegove tragove u suvremenosti i posebnim naglaskom na vjerovanjima o domaćim životinjama te temu predajnog krajolika Cetinske krajine koja se bavi ubikacijom priča o fantastičnim bićima i životinjama u krajolik. Tijekom istraživanja posjetio je i fotografski dokumentirao mnoge lokalitete vezane uz potonju temu, poput bunara u Veliću i Vrpolju, počivaljki u Veliću, Voštanama i Krivodolu, gradine Nutjak, mlinica u Grabu, tzv. svatovskog groblja (Mašete) u okolici Voštana, stećaka u Strmendolcu i Krivodolu, ostatke starokršćanske trobrodne bazilike na lokalitetu Mirine (Udovičići kod Otoka) itd. Prikupljeno rukopisno i fotografsko gradivo nakon obrade bit će pohranjeno u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku, a nakon dovršetka projekta kopija će biti pohranjena u Dokumentaciji Etnografskog muzeja.

4. – 7. lipnja 2021.
Od 4. do 7. lipnja 2021. Lidija Bajuk (IEF Zagreb) i Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) u sklopu ANIMAL projekta terenski su istraživale na području Kalničkog prigorja (Greberanec, Kalnik, Kamešnica, Sv. Helena, Glogovnica, Osijek Vojakovački, Gornja Glogovnica, Apatovac), u čemu im je logistički pomogao donedavni općinski vijećnik Mario Filipašić. Istraživanje se sastojalo u nekoliko prožimajućih etapa: od strukturiranog intervjua kazivača (o lokalnoj toponimiji, običajima i predajama) te od obilazaka lokalnih prirodno-ambijentalnih mjesta (toponimi, prirodne atrakcije), povijesno-profanih (Stari grad Kalnik, tradicijske kuće i klijeti, stare škole) i povijesno-sakralnih objekata (crkve, kapele i pilovi). Pritom su uočeni međuodnosi nekih toponomastičkih točaka koji se izravno ili neizravno odnose na životinje (npr. Guščerovec i Jarčani). Uočeni su animalni atributi svetaca u kalničkim sakralnim objektima (npr. dvije ribe uz sv. Vurija u greberanečkoj kapelici sv. Vurija i zmaja uz sv. Jurja u apatovečkoj ŽC sv. Petra) i zabilježene zanimljive pučke predaje o pojedinim životinjama (npr. o daždevnjaku, kukavici i sovi) i o nadnaravnim bićima (npr. o kači/zmiji i vračarkama/copernicama). U katoličko-pravoslavnom Osijeku Vojakovačkom mjesni novinar Zoran Vitanović suradnice je odveo na lokalitet Dumača, na čijoj je uzvisini pronašao obrađen i možda kultni kamen s animalno-florealnim motivima nepoznatog podrijetla.

21. – 23. listopada 2020.
Od 21. do 23. listopada 2020.  Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) i  Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u Pregradi i pregradskoj okolici. Tijekom istraživanja na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme intervjuirale su četiri kazivačica (iz Gornje Šemnice, Kostela i Gotalovca). Dokumentirana kazivanja o bubamari, daždevnjaku, žabi, zmiji, pticama, šišmišu i domaćim životinjama te mitskim bićima (mrakima, bakačima, vragima, coprnicama) obogaćuju dosadašnje spoznaje o animalnim etnotemama sjeverozapadne Hrvatske. Tako po riječima kazivačice rodom iz Gornje Šemnice, nagovještaj smrti ukućana je da se ftica zaleti v prozorsko okno; po riječima kazivačice iz Kostela, svekrva se more premetnuti v žabu, daždevnjak mađaron je pomočna životinja v coprnjačkim poslima, a kad nekome nešto „ne ide od ruke“ fkanila ga je lesica; po riječima kazivačice rodom iz Gotalovca, lokalni naziv navodno srećonosne buba-mare je kravica. Projektne suradnice obišle su kasnobarokno-klasicističku župnu crkvu sv. Mirka/Emerika, stari (kraj 18. st.) i novi župni dvor (poč. 20. st.), Staro groblje i ruiniranu kapelu Ranjenog Isusa (18./19. st.) u Kostelu, nekadašnje lokalitete triju kapela (Bl. Djevice Marije, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Wolfganga) na Kunagori, kasnobaroknu župnu crkvu BDM (18. st.) i župni dvor na Vinagori, kapelu sv. Le(o)narda (17.–19. st.) u Pogančecu i kapelu sv. Ane (15.–18. st.) u Gornjoj Plemenšćini, pučki poklonac BDM (19. ili 20. st.) u Stipernici te grobljansku visinsku kapelu sv. Jurja (18. st.) na Svetojurskim Vrhima. Neki od njihovih patrona predočeni su u suživotu s životinjama (sv. Wolfgang) ili u borbi protiv njih (sv. Juraj), a pojedine skulpture sveca i svetica na glavnim i bočnim oltarima raznolikim životinjskim atributima. Usputno su fotografirale uočenu tradicijsku arhitekturu, raspela i pilove. Sa spomenutih visinskih kota razgledale su smještaj okolnih sakralnih objekata u brdsko-planinskom okruženju. U organizaciji terenskog istraživanja pomogao im je dr. sc. Davor Špoljar, ravnatelj Gradskog muzeja u Pregradi. Fotografije i zvučno gradivo nakon obrade pohranit će u Repozitorij IEF-a.

30. rujna – 3. listopada 2020.
Od 30. rujna do 3. listopada 2020. Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u zlatarskom kraju (Zlatar, Marinščina-Vugradec, Peršaves, Židovina, Belec). Tijekom istraživanja intervjuirale su na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme šestero kazivača, obišle su baroknu kapelu sv. Margete (Margarete) iz 17. st. (s drvenim inventarom 17.–18. st.) u Peršavesi, romaničko-gotičku kapelu sv. Jurja i baroknu župnu crkvu Sv. Marije Snježne u Belcu, župnu crkvu Uznesenja BDM iz 18. st. (s temeljima iz srednjeg vijeka i inventarom iz 18.–19. st.) i nekoliko starih tradicijskih kuća. Uspele su se i na kotu Židovina (n. v. 692 m), na južnoj strani Ivančice, radi visinskog razgledavanja okolnih animalističkih oronima i rekognosticirane ruine srednjovjekovne utvrde na tom lokalitetu. Fotografije te zapisano i zvučno snimljeno gradivo nakon obrade bit će pohranjeno u Repozitoriju IEF-a.

7. – 12. srpnja 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu od 7. do 12. srpnja 2020. godine u Puli i Poreču. Suzanini sugovornici/ice bili su Slavko Božac, Branko Sušac, Snježana Akrap Sušac, Biserka Vranić i Darko Brajković Đepeto Njapo s kojima je razgovarala o svakodnevnom suživotu sa životinjama kao i o animalnom u njihovim umjetničkim i stvaralačkim djelatnostima. Terensko istraživanje uključivalo je i posjet izložbi O životinjama i ljudima  autorica Željke Petrović Osmak, Tee Rittig Šiško i Gordane Viljetić  koja je realizirana 2017. godini u Etnografskom muzeju (22. 4. 2017. – 12. 11. 2017.), a 2019./2020. godine postavljena u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli.

29. veljače 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu 29. veljače 2020. godine u Gorjanima i Trnavi kraj Đakova. Tragom istraživanja Maje Bošković-Stulli, njezinog zapisa priče Babina Bilka – priče o zaručnicama-životinjama Suzana Marjanić je razgovarala s Elizabetom Molnar (Trnava) i Mirkom Đelagićem (Gorjani). Oboje su bili protagonisti dokumentarno-igranoga filma o Babinoj Bilki Petra Oreškovića. Prikupljeni terenski podaci koristit će se za izradu članka (radni naslov) „Babina Bilka i priče/bajke o mladoženjama/mladama-životinjama: kontekst – istočna Hrvatska“ namijenjen za zbornik radova Disenchantment, re-enchantment and folklore genres  (Nemanja Radulović i Smiljana Đorđević Belić, ur.).