4. – 7. lipnja 2021.
Od 4. do 7. lipnja 2021. Lidija Bajuk (IEF Zagreb) i Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) u sklopu ANIMAL projekta terenski su istraživale na području Kalničkog prigorja (Greberanec, Kalnik, Kamešnica, Sv. Helena, Glogovnica, Osijek Vojakovački, Gornja Glogovnica, Apatovac), u čemu im je logistički pomogao donedavni općinski vijećnik Mario Filipašić. Istraživanje se sastojalo u nekoliko prožimajućih etapa: od strukturiranog intervjua kazivača (o lokalnoj toponimiji, običajima i predajama) te od obilazaka lokalnih prirodno-ambijentalnih mjesta (toponimi, prirodne atrakcije), povijesno-profanih (Stari grad Kalnik, tradicijske kuće i klijeti, stare škole) i povijesno-sakralnih objekata (crkve, kapele i pilovi). Pritom su uočeni međuodnosi nekih toponomastičkih točaka koji se izravno ili neizravno odnose na životinje (npr. Guščerovec i Jarčani). Uočeni su animalni atributi svetaca u kalničkim sakralnim objektima (npr. dvije ribe uz sv. Vurija u greberanečkoj kapelici sv. Vurija i zmaja uz sv. Jurja u apatovečkoj ŽC sv. Petra) i zabilježene zanimljive pučke predaje o pojedinim životinjama (npr. o daždevnjaku, kukavici i sovi) i o nadnaravnim bićima (npr. o kači/zmiji i vračarkama/copernicama). U katoličko-pravoslavnom Osijeku Vojakovačkom mjesni novinar Zoran Vitanović suradnice je odveo na lokalitet Dumača, na čijoj je uzvisini pronašao obrađen i možda kultni kamen s animalno-florealnim motivima nepoznatog podrijetla.

21. – 23. listopada 2020.
Od 21. do 23. listopada 2020.  Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) i  Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u Pregradi i pregradskoj okolici. Tijekom istraživanja na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme intervjuirale su četiri kazivačica (iz Gornje Šemnice, Kostela i Gotalovca). Dokumentirana kazivanja o bubamari, daždevnjaku, žabi, zmiji, pticama, šišmišu i domaćim životinjama te mitskim bićima (mrakima, bakačima, vragima, coprnicama) obogaćuju dosadašnje spoznaje o animalnim etnotemama sjeverozapadne Hrvatske. Tako po riječima kazivačice rodom iz Gornje Šemnice, nagovještaj smrti ukućana je da se ftica zaleti v prozorsko okno; po riječima kazivačice iz Kostela, svekrva se more premetnuti v žabu, daždevnjak mađaron je pomočna životinja v coprnjačkim poslima, a kad nekome nešto „ne ide od ruke“ fkanila ga je lesica; po riječima kazivačice rodom iz Gotalovca, lokalni naziv navodno srećonosne buba-mare je kravica. Projektne suradnice obišle su kasnobarokno-klasicističku župnu crkvu sv. Mirka/Emerika, stari (kraj 18. st.) i novi župni dvor (poč. 20. st.), Staro groblje i ruiniranu kapelu Ranjenog Isusa (18./19. st.) u Kostelu, nekadašnje lokalitete triju kapela (Bl. Djevice Marije, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Wolfganga) na Kunagori, kasnobaroknu župnu crkvu BDM (18. st.) i župni dvor na Vinagori, kapelu sv. Le(o)narda (17.–19. st.) u Pogančecu i kapelu sv. Ane (15.–18. st.) u Gornjoj Plemenšćini, pučki poklonac BDM (19. ili 20. st.) u Stipernici te grobljansku visinsku kapelu sv. Jurja (18. st.) na Svetojurskim Vrhima. Neki od njihovih patrona predočeni su u suživotu s životinjama (sv. Wolfgang) ili u borbi protiv njih (sv. Juraj), a pojedine skulpture sveca i svetica na glavnim i bočnim oltarima raznolikim životinjskim atributima. Usputno su fotografirale uočenu tradicijsku arhitekturu, raspela i pilove. Sa spomenutih visinskih kota razgledale su smještaj okolnih sakralnih objekata u brdsko-planinskom okruženju. U organizaciji terenskog istraživanja pomogao im je dr. sc. Davor Špoljar, ravnatelj Gradskog muzeja u Pregradi. Fotografije i zvučno gradivo nakon obrade pohranit će u Repozitorij IEF-a.

30. rujna – 3. listopada 2020.
Od 30. rujna do 3. listopada 2020. Zvjezdana Jembrih (ALU Zagreb) Lidija Bajuk (IEF Zagreb) bile su na trodnevnom terenskom istraživanju u zlatarskom kraju (Zlatar, Marinščina-Vugradec, Peršaves, Židovina, Belec). Tijekom istraživanja intervjuirale su na animalističke etnološke, toponomastičke i mitološke teme šestero kazivača, obišle su baroknu kapelu sv. Margete (Margarete) iz 17. st. (s drvenim inventarom 17.–18. st.) u Peršavesi, romaničko-gotičku kapelu sv. Jurja i baroknu župnu crkvu Sv. Marije Snježne u Belcu, župnu crkvu Uznesenja BDM iz 18. st. (s temeljima iz srednjeg vijeka i inventarom iz 18.–19. st.) i nekoliko starih tradicijskih kuća. Uspele su se i na kotu Židovina (n. v. 692 m), na južnoj strani Ivančice, radi visinskog razgledavanja okolnih animalističkih oronima i rekognosticirane ruine srednjovjekovne utvrde na tom lokalitetu. Fotografije te zapisano i zvučno snimljeno gradivo nakon obrade bit će pohranjeno u Repozitoriju IEF-a.

7. – 12. srpnja 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu od 7. do 12. srpnja 2020. godine u Puli i Poreču. Suzanini sugovornici/ice bili su Slavko Božac, Branko Sušac, Snježana Akrap Sušac, Biserka Vranić i Darko Brajković Đepeto Njapo s kojima je razgovarala o svakodnevnom suživotu sa životinjama kao i o animalnom u njihovim umjetničkim i stvaralačkim djelatnostima. Terensko istraživanje uključivalo je i posjet izložbi O životinjama i ljudima  autorica Željke Petrović Osmak, Tee Rittig Šiško i Gordane Viljetić  koja je realizirana 2017. godini u Etnografskom muzeju (22. 4. 2017. – 12. 11. 2017.), a 2019./2020. godine postavljena u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli.

29. veljače 2020.
Suzana Marjanić bila je na terenu 29. veljače 2020. godine u Gorjanima i Trnavi kraj Đakova. Tragom istraživanja Maje Bošković-Stulli, njezinog zapisa priče Babina Bilka – priče o zaručnicama-životinjama Suzana Marjanić je razgovarala s Elizabetom Molnar (Trnava) i Mirkom Đelagićem (Gorjani). Oboje su bili protagonisti dokumentarno-igranoga filma o Babinoj Bilki Petra Oreškovića. Prikupljeni terenski podaci koristit će se za izradu članka (radni naslov) „Babina Bilka i priče/bajke o mladoženjama/mladama-životinjama: kontekst – istočna Hrvatska“ namijenjen za zbornik radova Disenchantment, re-enchantment and folklore genres  (Nemanja Radulović i Smiljana Đorđević Belić, ur.).