Zagrebačka blagdanska ozračja
U uvodnome dijelu knjige čitatelji se upoznaju s višestrukim značenjem pojma blagdana, zatim se ukratko predstavlja način života tadašnjih Zagrepčana s posebnim osvrtom na stanovanje, odijevanje i provođenje slobodnog vremena. Opis slavljenja blagdana razvrstan je u deset tema redoslijedom tijeka kalendarske godine, i to većinom u izmjeničnom ritmu svjetovnih i crkvenih svetkovina (Poklade, Uskrs, Prvi svibnja, Tijelovo, Dječji dan i Dječji blagdan, Hodočašća i proštenja, Veliki godišnji sajmovi, Svi sveti i Dušni dan, Nikolinje te Božić, Nova Godina i Sv. tri kralja). K tomu slijedi poglavlje o (plesnim) zabavama, osobito omiljenim oblikom razonode svih društvenih skupina. U opreci spram redovitih, svakogodišnjih blagdana, u slavlju kojih je sudjelovala šira zajednica, u posljednjem su poglavlju razmotrene prigode kojima su se obilježavali i slavili neki prijelomni događaji u životu pojedin(a)ca.
Uvidom u svakidašnjicu i razne oblike društvenosti socijalno heterogenog stanovništva grada knjiga je osebujni doprinos (kulturnoj) povijesti Zagreba.
… istražene su i obrađene javne svetkovine u kojima je sudjelovala većina predstavnika različitih društvenih slojeva. Gdjegod je to bilo moguće autorica se osvrnula i na zbivanja u prethodnim razdobljima kako bi upozorila na više stoljetnu tradiciju u obilježavanju pojedinih događaja. Pritom je upozorila na slavljenje blagdana u širem europskom kontekstu.
Nada Premerl, prof.
Budući da u domaćoj znanstvenoj produkciji gotovo i nema djela koja se bave urbanom etnografijom minulih razdoblja, ovom studiozno napisanom knjigom ta bi se praznina počela ispunjavati. Sveobuhvatni prikaz jednog od aspekata u životu heterogenog stanovništva grada nesporni je dprinos razumijevanju gradske svakidašnjice, a ujedno i prilog (kulturnoj) povijesti Zagreba.
Dr. sc. Zorica Vitez