dr. sc. Tanja Perić Polonijo
Tanja Perić-Polonijo rođena je 7. listopada 1947. u Novom Sadu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i ruski jezik. Magistrirala je 1977. na istom fakultetu temom pod naslovom Pjesničko djelo Dore Pfanove, gdje je i doktorirala 1990. godine temom Književnoteorijski problem klasifikacije usmenih lirskih pjesama.
Radila je od 1971. do 1979. kao profesor hrvatskog jezika i književnosti na XV. matematičkoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1979. radila je prvo kao znanstvena asistentica u Zavodu za istraživanje folklora (danas IEF-u) u odsjeku za usmenu književnost, a u zvanju znanstvene savjetnice u trajnom zvanju do umirovljenja 2012. godine.
Na dugoročnim institutskim projektima bila je uključena u rad projekata: Istraživanje povijesti narodne kulture i folklora i Narodna umjetnost: regionalna i tematska istraživanja te na programu trajne istraživačke djelatnosti pod nazivom Etnografija Hrvata: tradicija, folklor, identitet unutar kojega je bila voditeljica tematske skupine pod nazivom Genološki aspekti folkloristike. Zatim i voditeljica institutskih projekta Pitanja usmene i pučke poetike (2004. – 2007.) te Genološki aspekti usmene i pučke tradicije (2007. – 2013.), kao i suradnica i koordinatorica suradnog projekta HAZU i Instituta za etnologiju i folkloristiku Etnološka i folkloristička građa HAZU: zaštita i kritičko objavljivanje koji se nastavio pod naslovom Etnološka i folkloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje (2004. – 2013.).
Pored objavljivanja znanstvenih i stručnih radova sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Bila je mentorica mlađim kolegicama i kolegama te voditeljica folklorističke struke u Hrvatskoj enciklopediji i Istarskoj enciklopediji, kao i suradnica u Hrvatskoj književnoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Rezultati njezina rada su izravno primjenjivani u nastavi, u različitim oblicima popularizacije znanosti (radio i televizijske emisije, tisak), ujedno i u regionalnim, lokalnim zbornicima i časopisima u čijem je bila uredništvu. Sudjelovala je organizaciji rada ogranaka Matice hrvatske, Čakavskog sabora te zavičajnih društava koja se bave čuvanjem i obnovom kulturne baštine. Bila je gost predavač na Filozofskom i Pedagoškom fakultetu u Puli, Pedagoškoj akademiji u Mariboru i Studiju turizma zagrebačkog Instituta za turizam.
Tanja Perić-Polonijo se više od četrdeset godina bavi usmenoknjiževnim, posebno genološkim i poetološkim temama. Istraživanje usmenih pjesama (posebno lirskih) u Hrvatskoj preusmjerila je s izrazito filološkoga proučavanja i zapisivanja isključivo teksta, na proučavanje usmenih lirskih pjesama kao folklornog žanra u situaciji izvedbe, s posebnim fokusom na odnos tekstova i običaja, tekstova i napjeva te na funkcionalne promjene i kontekst izvedbe. Na taj je način približila hrvatsku usmenu poeziju suvremenim strujama europske znanosti o književnosti i folkloristike, te dala nove prijedloge klasifikaciji usmenoknjiževnih žanrova.
Objavila je znatan broj znanstvenih i stručnih radova te se posebno sustavno bavi kritičkim objavljivanjem starije i novije usmenoknjiževne građe.
Rad na obradi i zaštiti građe Tanje Perić-Polonijo sastoji se od izrade baza podataka pojedinih žanrova i rukopisnih cjelina, tematski i regionalno klasificiranim, te kritičkog objavljivanja građe. O tome govore knjige u seriji Rukopisna baština Matice hrvatske: Narodne pjesme iz Luke na Šipanu Andre Murata, knjiga 1.(1996.); 77 pjesama junačkih i ženskih iz Hrvatskoga primorja, Bakra, Novog Vinodolskog, Krasice 1884. Frana Mikuličića, 2. (2007.);
Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica) : (1881-1885) Filipa Banića, 4. (2015.). Također, tu su i knjige Narodne pjesme Ćićarije Josipa Ribarića (1992.), Narodne pjesme iz Istre Jakova Volčića (1992.), Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih (1997.) koje su također objavljena kritički pripremljena građa.
Na navedene knjige naslanjaju se i autorske antologije, opremljene znanstvenim studijama i kritički obrađenom građom: Šum, šumi, grm, grmi (1986.), Tanahna galija: Antologija usmene lirike iz Dalmacije (1996.) te Hrvatske narodne uspavanke (2000.).
Ovdje valja posebno naglasiti da je posljednjih godina, tijekom rada u rukopisnim arhivima Odsjeka za etnologiju HAZU i Instituta za etnologiju i folkloristiku Tanja Perić-Polonijo pronašla i arhivski obradila dragocjenu nepoznatu građu.
Priredila je i objavila monografije te napisala uvodne studije za knjige: Ivan Žic: Narodni život i običaji u Vrbniku na otoku Krku, (2001.); Serce v pešćici- folklorna i pučka kazivanja Marice Stašić Milić iz Vrbnika na otoku Krku. (2008.); Josip Antun Petris: Nike uspomene starinske (2010.); Opis sela Klakarja : pripovijetke i pjesme skupljane od sredine 19. do sredine 20. stoljeća Luke Lukića koju je priredila u suradnji s Dunjom Vanić (2016.). Urednica je i autorica uvodne studije u Zborniku za narodni život i običaje, knj. 55 (2010.).
Znanstveni i stručni radovi Tanje Perić-Polonijo daju doprinos s jedne strane proučavanju hrvatske usmene književnosti, a s druge problematici znanstvenoga proučavanja folklora i složenih pitanja odnosa između usmene i pisane književnosti. Njezini su zaključci uvijek utemeljeni na širokom poznavanju literature i na iscrpnom poznavanju izvorne građe te svojim radovima nastoji upozoriti na okvir znanstvenih dostignuća europske znanosti o književnosti i folkloristike te istraživanje hrvatske tradicijske kulture pridružuje europskom kontekstu.
Suradnica je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica Hrvatskog etnološkog društva.