e-mail: vturcin@gmail.com
Rođena 1951. godine u Zagrebu, nakon stečenog gimnazijskog obrazovanja 1969. upisuje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tadašnji studij jugoslavenskih jezika i književnosti i komparativne književnosti, kojeg završava nakon testiranog sedmog semestra. Iste godine (1973.) zapošljava se kao knjižničarka pripravnica u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nastavlja poslijediplomski studij smjera Književnost gdje 1977. godine magistrira.
Znanstvena orijentacija i završen pripravnički staž uvjeti su za prijelaz na poslove voditeljice specijalne knjižnice Instituta za etnologiju i folkloristiku (tada Instituta za narodnu umjetnost). Provodi ukupnu reviziju fonda, izrađuje abecedni, mjesni i stručni katalog te katalog deziderata, mjesečne i godišnje biltene prinova, bibliografije prema zadacima znanstvenih projekata, razvija međuknjižničnu zamjenu, sudjeluje u izradbi skupnih kataloga knjiga i časopisa.
Radeći na organizaciji i unapređenju poslovanja knjižnično-dokumentacijske djelatnosti Instituta teži ka iznalaženju teorijskih postavki za obradbu, pohranu, zaštitu i osiguravanje dostupnosti postojeće građe o tradicijskoj kulturi i folkloru. Višegodišnji studijski rad rezultira disertacijom “Usmena književnost u dokumentacijskoj građi o folkloru”, obranjenoj 25. rujna 1985. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U disertaciji je prikazan teorijski i aplikacijski model informacijske mreže koja pokriva područje tradicijske kulture i folklora. Ispitan na reprezentativnom uzorku u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu, model se dijelom nalazi u praksi Knjižnice Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Nakon položenog stručnog knjižničarskog ispita 1986. godine, prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kao voditeljica tadašnjeg Odjela – Studijska biblioteka te preuzima zadaću osmišljavanja sveučilišne funkcije Knjižnice u novoj zgradi NSK. Stručni i znanstveni interes usmjeren je na sljedeće skupine tema i problema: teorija suvremenog sveučilišnog knjižničarstva, modeli sveučilišnih knjižničnih sustava, istraživanje mogućih pristupa rješavanju problema sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj, posebno u Sveučilištu u Zagrebu (odnos prema povijesnom razvoju, analiza stanja, pretpostavke za primjenu adekvatnih modela u praksi). Koristeći se stečenim znanjima na većem broju studijskih putovanja u inozemstvu (Mađarska, Austrija, Velika Britanija), surađujući sa stručnjacima, u svojim radovima pokušava postaviti teorijski model knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na potrebe korisnika i šireg okruženja (visokoškolske knjižnice, nacionalna knjižnica, odnos prema nacionalnoj mreži i sl.)
1987. i 1988. godine bila je tajnica Komisije za bibliotečno-informacijsku djelatnost Zajednice sveučilišta Hrvatske. Bila je članica radne grupe za znanstvenoistraživački rad Hrvatskog bibliotekarskog društva (od 1986. do 1990.). Od 1989. do 1992. bila je predsjednica Sekcije za visokoškolske biblioteke HBD-a, a kao koordinatorica Radne grupe za Standarde za visokoškolske knjižnice Savjeta za biblioteke Hrvatske sudjelovala je u donošenju Standarda koji su usvojeni 1990.
U sklopu rada Sekcije za visokoškolske biblioteke HBD-a izdvaja se priprema i sudjelovanje u organizaciji Stručnog skupa knjižničara o problemima opremanja knjižnica elektroničkim računalima (Pula, veljača 1990.), koordinatorstvo u Organizacijskom odboru Međunarodnog stručno-znanstvenog skupa “Sveučilišne biblioteke i prijenos znanja” (Lovran, studeni 1990.) te rad na Standardima za visokoškolske knjižnice.
Od 1991. radi na poslovima organizacije i funkcioniranja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u novoj zgradi NSK. Rezultati timskog rada su elaborati u okviru projekta Utvrđivanje strategije za djelatnosti, proizvode i usluge u novoj zgradi: Djelatnosti Nacionalne i sveučilišne biblioteke, snimka i analiza stanja; Nacionalna i sveučilišna biblioteka – realizacija biblioteke s dvojnom funkcijom: polazišta za buduću organizaciju.
Nakon osamostaljivanja Hrvatske stručni i znanstveni interes usmjeren je prema određivanju smjernica (načela) funkcioniranja državnog (nacionalnog) knjižničnog sustava. Uz proučavanje povijesnih aspekta nastajanja nacionalnih knjižničnih sustava u pojedinim državama u istraživanju se ističe postavljanje alternativnih modela za primjenu u Hrvatskoj. Posebno se bavi teorijom upravljanja, organizacije i planiranja u knjižničarstvu, a stalna tema je i odnos nacionalnog i sveučilišnog knjižničnog sustava.
Od 1992. do 1994. godine je tajnica Savjeta za knjižnice Hrvatske (sada Hrvatskog knjižničnog vijeća). U sklopu rada Vijeća uz tajničke poslove radi u Radnoj skupini za pripremu zakonskih normi za obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj, u Radnoj skupini za izradbu Uputa za reviziju građe u knjižnicama Hrvatske (prihvaćene na 3. sjednici Savjeta, u prosincu 1992.) i u Radnoj skupini za izradbu strateškog plana razvoja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj. Prati rad Savjeta i redovno izvještava o njemu u Biltenu HBD-a i Vjesniku bibliotekara Hrvatske.
Surađuje sa stručnom službom Ministarstva za kulturu i prosvjetu u konzultacijama oko izradbe stručnih podloga za donošenje pojedinih odluka iz nadležnosti državne uprave (sugestije u vezi s izradbom zakona vezanih za knjižničnu djelatnost i sl.) U prosincu 1992. imenovana je u komisiju Ministarstva kulture i prosvjete pod nazivom: Komisija za izradu prijedloga o načelima razdvajanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Surađujući s odgovornima u Ministarstvu, Komisija je pripremila nekoliko elaborata koji su trebali poslužiti kao stručna podloga u donošenju zakonskih odredbi o visokom učilištima, statutu Sveučilišta u Zagrebu i Zakonu o knjižnicama.
1993. imenovana je u Sveučilišni bibliotečni odbor Sveučilišta u Zagrebu, gdje je izradila elaborat o mogućem razvoju sveučilišnog knjižničnog sustava kao i prijedlog smjernica za izradbu Statuta Sveučilišta u Zagrebu u oblasti knjižnične djelatnosti.
Članica je Stručnog odbora Hrvatskog bibliotekarskog društva od 1992. do 1996. i članica uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske od 1992. godine do 2002.
U 1994. i 1995. godini bila je mentorica za tri stručna rada iz oblasti sveučilišnog knjižničarstva. 1996. imenovana je zamjenikom člana ispitnog povjerenstva za Program posebnog dijela državno-stručnih ispita za državne službenike koji rade na poslovima službene dokumentacije.
Od 1994. godine radi kao samostalna informacijska stručnjakinja u djelatnosti registriranoj za poslovno-tehnološko informiranje i razvojno-istraživačke usluge (CONI – Razvojno-istraživačke usluge). Susrevši se s potpuno novim okružjem (čak i za prilike u Europi), valjalo je prvo odgovoriti na pitanje što je privatno informacijsko posredništvo, odnosno što rade (ili bi trebali raditi) stručnjaci koji prodaju informacijske usluge u Hrvatskoj? Stoga je proučena relevantna strana literatura i dostupni strani izvori, provedeno istraživanje potreba korisnika za informacijama i obrazovanjem iz oblasti knjižničarstva u Hrvatskoj, načinjen je strateški plan razvoja djelatnosti, istraženi dostupni izvori informacija i pokrenut marketinški postupak. Ponuda obuhvaća savjetničke poslove, stručne knjižničarske poslove obradbe građe, obrazovanje knjižničara i korisnika i davanje svih vrsta informacija. Uz to se vodi posebna briga o unapređenju tehnologije (hardver i softver), marketingu proizvoda i usluga kao i o donošenju poslovnih odluka. Posjeduje umrežena osobna računala, vlastitu komercijalnu liniju za pristup Internetu i odgovarajuću programsku podršku. U travnju 1998. godine sa srodnim poduzećem IMA (Informacijski svetovalni servis) čija je vlasnica Nada Čučnik-Majcen iz Ljubljane, pokreče prodaju srodnih proizvoda i usluga u Sloveniji. IMA je otkupila pravo prijevoda i distribucije Elektroničkih novosti iz oblasti knjižničarstva na Internetu za Republiku Sloveniju pod naslovom Elektronske informacijske novice (od lipnja 1998. godine do prosinca 2008. godine).
U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara držala je tečajeve II.5. Volontiranje u narodnim knjižnicama, VI.3. Kako predstaviti znanje i VI.5. Vrednovanje mrežnih izvora iz znanstvenih područja: društveno-humanističkih, te prirodnih i tehničkih znanosti. Nakon odlaska u mirovinu 2003. volontira u Gradskoj knjižnici u sklopu projekta 65+ gdje vodi radionicu “Informacijsko osposobljavanje za stariju životnu dob”.