Tri nove publikacije u izdanju časopisa “Arti musices” posvećenom ranoj industriji snimanja zvuka
“Radovi predstavljeni u okviru ovog tematskog broja ističu potencijal istraživanja ranih snimaka, ukazujući na snimke kao na nešto više od šuma i prikazujući različite moguće smjerove u koje takva istraživanja mogu voditi.” iz predgovora AM 53/2
Tijekom 2022. godine, suradnice na projektu Željka Radovinović i Jelka Vukobratović uredile su recentno izdanje hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices (53/2). Izdanje je posvećeno glazbi i ranoj industriji snimanja zvuka. Za cilj ima pokazati rezultate istraživanja usredotočnih na prvu polovicu 20. stoljeća, »razdoblje šelaka« od 78 okretaja u minuti u diskografskoj industriji, ali su bile dobrodošle i veze s drugim razdobljima.
Navodimo iz predgovora izdanju:
Tri članka u ovom tematskom broju proizašla su iz rada na HRZZ projektu “Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih”. Rad Tanje Halužan fokusira se na kajkavski repertoar, rad Jelke Vukobratović na prevođenje i udomaćivanje popularnoga glazbenog repertoara, dok Naila Ceribašić pruža analitički pristup istraživanju izvedbenih promjena u ranim snimkama sevda linki. Potonji članak također daje uvid u različite metodološke i analitičke postupke u interpretaciji glazbe kao izvedbe, za koju se snimke percipiraju kao »drugi primarni objekti«. Neki od drugih članaka proširuju i produbljuju ovo lokalizirano istraživanje, pružajući ili globaliziranu perspektivu (Gronow i Pennanen) ili drugačiji lokalizirani pogled (Maglov, Piškor). Istraživanje Pekke Gronowa i Riste Pekke Pennanena kontekstualizira pojavu domaće diskografske produkcije u Hrvatskoj, prikazujući djelovanje svjetskih diskografskih tvrtki u Hrvatskoj i Jugoslaviji koje je dijelom prethodilo domaćoj proizvodnji. Istraživanje Marije Maglov rasvjetljuje produkciju Jugodiska, diskografske kuće Radija Beograd iz 1950-ih, koja je dosad bila samo marginalno poznata, i to uglavnom od strane kolekcionara, dok je za akademsku javnost predstavljala »misterij«. Dio »misterija« Maglov razotkriva pristupom djelomično sačuvanoj zbirci u arhivu Radija Beograd te zbirkama drugih institucija i privatnika. Članak Mojce Piškor nudi drugačiji, lokalizirani pogled na pojavu tehnologije snimanja zvuka promatrajući društvene posljedice njezine pojave za specifičnu populaciju profesionalnih glazbenika. Naposljetku, prilog Eve Moreda Rodriguez nudi vrijednu drugačiju perspektivu na temu, odmaknutu od prethodno spomenutih članaka i u kulturno-geografskom i u tehnološkom smislu. Usredotočen je na transformacije fonografa iz govornih strojeva u glazbene strojeve u kontekstu género chico žanra španjolskoga glazbenog kazališta. Autorica argumentira kako su se percepcije fonografa u početku vrtjele oko diskursa o znanosti, tehnologiji, mobilnosti i znanju da bi se tek postepeno pomaknule prema onima o zvuku i glazbi.
Članak Naile Ceribašić “Glazba u izvedbi: o glazbenoj interpretaciji sevdalinke od 1920-ih do 1950-ih” dostupan je ovdje.
Članak Tanje Halužan “Thinking Global and Sounding Local: the Case of Kajkavian: Repertoire in the Production of Edison Bell Penkala in the 1920s and 1930s” dostupan je ovdje.
Članak Jelke Vukobratović “Panties, Hearts and Foxtrots: Translations of Popular Songs within the Croatian Record Industry in the Interwar Period” dostupan je ovdje.
Cijeli tematski broj Arti musicesa dostupan je za čitanje ovdje.
