Arhiva novosti

L’adesione della Croazia all’Unione Europea diviene un’occasione per riflettere sul ruolo e sull’apporto che questo Paese, posto sul limes tra Oriente e Occidente, saprà offrire all’Unione stessa…

Misao vodilja međunarodnoga skupa Putovima europske nematerijalne baštine u 21. stoljeću: sveti Martin, simbol dijeljenja želi dati novo svjetlo na specifičnosti i bogatstvo nematerijalne baštine svetoga Martina u Hrvatskoj i Europi, propitujući danas odraz njegova kulta i tradicije te napose Martinov čin dijeljenja, kojim je već u 4. stoljeću naznačena neminovnost dijeljenja svih zajedničkih životnih potencijala uključujući znanje, obrazovanje i međusobno razumijevanje. Kako u naše vrijeme ponovno iščitati život svetoga Martina? Kako živjeti, razumjeti i pronositi svečevu glavnu poruku? Gdje je mjesto hrvatske baštine u kontekstu europske tradicije sv. Martina? Kako implementirati martinske vrijednosti u okviru kulturnoga itinerera danas? Sve su to pitanja koja nas okupljaju u Zagrebu i Dugom Selu ove 2013. godine.
Znanstvenici iz različitih područja humanističkih i društvenih znanosti poput etnologije, etnomuzikologije, povijesti, filozofije, teologije, filologije, ekologije, povijesti umjetnosti itd. svojim promišljanjima vječnih tema zajedništva i dijeljenja nastojat će odgovoriti na postavljena pitanja te individualno doprinijeti jačanju svijesti u očuvanju zajedničkih dobara i solidarnosti u 21. stoljeću.

Dvadeset godina intenzivno se razgovara – a ujedno i pregovara – o hrvatskom identitetu iz rakursa različitih društvenih i humanističkih disciplina. Rasprave izlaze daleko izvan stručnih krugova i vode se u medijima, politici i društvu općenito, prvo potaknute formiranjem hrvatske države, a odnedavno i njezinim uspješnim pregovorima oko pridruživanja Europskoj uniji. Etnologija i kulturna antropologija je pritom u tim raspravama, pogotovo kad je riječ o javnim istupima, relativno manje prisutna od ostalih disciplina, premda ima temeljne spoznaje o temi.

In a world of radical political, social and economic changes, it is becoming ever more urgent to explore structural relationships of power and knowledge from feminist and transnational point of view. Women have long been excluded from academic and public life which is why they are particularly sensitive to the questions related to production of knowledge and power, the strategies of empowerment and ways of setting the public agenda.

women’s heritage [untitled]
programme of post-graduate course
IUC Dubrovnik, May 21-25, 2012

‘Diaspora’ has become an increasingly squishy concept: various migrant groups claim to constitute diasporas, governments address diasporas, and scholars struggle to differentiate between ‘diaspora’ as an analytical and as a practical category. The concept of diaspora also faced similar criticism such as the related ideas of nation and ethnicity – that it is liable to the dangers of ‘groupism’ and essentialism. Yet, if we do not take ‘diasporas’ as givens, this concept can produce real analytical value. Beyond that, diasporas are a fact in the sense that there are people out there in the world who believe in their existence and behave as such.

U organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku, u četvrtak, 1. prosinca, od 10 sati, održava se znanstveni skup pod nazivom ‘Posredovanje kulture između prakse i teorije’. Skup se održava u prostoru Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.