Izdavačka djelatnost Instituta uključuje časopis Narodna umjetnost te biblioteke Nova etnografija i Iz arhiva. Osim toga, Institut objavljuje i Ostala izdanja, koja su nastala u suradnji s drugim nakladnicima i institucijama, zatim CD izdanja, te Digitalna izdanja već objavljenih institutskih publikacija.
Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
Autorica: Lydia Sklevicky
Urednice: Andrea Feldman i Marijana Kardum
Ovim je djelom autorica otvorila iznimno važnu temu koja govori o godinama naše povijesti koje su, što se žena tiče, svjedočile o posebnom „modelu“ rješavanja „ženskog pitanja“ te raskoraku između ključnog cilja tadašnjeg političkog sustava – društvene jednakosti, pa tako i jednakosti žena i muškaraca – i prakse koja je pokazivala očigledna odstupanja od njega na štetu žena.
Autorica: Lilijana Burcar
Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava.
Urednici: Orlanda Obad i Petar Bagarić
Zbornik „Devedesete. Kratki rezovi“ (IEF i Jesenski & Turk), koji su uredili Orlanda Obad i Petar Bagarić, okuplja deset tekstova iz različitih društvenohumanističkih disciplina – od etnologije i kulturne antropologije do ekonomije. Temeljna je namjera zbornika bila pružanje kritičkih uvida u dekadu u kojoj je započet niz razvojnih putanja koje su i danas dio hrvatske svakodnevice, a željeli smo i propitati neke ustaljene interpretativne obrasce kroz koje pristupamo devedesetima.
Autorica: Sanja Đurin
Knjiga “’Hrvati su brend u Čileu’: diskursi uspješnosti i pripadanja” bavi se do sad nedovoljno istraženim aspektom hrvatskoga iseljeništva kao društveno i ekonomski veoma uspješne populacije, rasvjetljujući uzroke njihova uspinjanja na klasnoj ljestvici tijekom naseljavanja te unutar različitih rasnih, klasnih i nacionalnih politika države Čile.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autorice: Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević
Knjiga se bavi stvaranjem grada i njegovih javnih prostora na primjeru zagrebačkih trgova. U fokusu su svakodnevni život trgova, interakcije koje se na njima odvijaju, prijeporne situacije, mijenjanje starih i stvaranje novih oblika korištenja prostora i davanje novih značenja trgovima
Autori: Jasna Čapo i Petra Kelemen
Ova publikacija proučava stvaranje i mijenjanje Zagreba međunarodnom imigracijom u grad. Među stanovnicima grada, koji se u etnološkim i kulturnoantropološkim istraživanjima poimaju kao njegovi stvaratelji, nalaze se i pojedinci koji su se u grad doselili iz inozemstva.
