Izdavačka djelatnost Instituta uključuje časopis Narodna umjetnost te biblioteke Nova etnografija i Iz arhiva. Osim toga, Institut objavljuje i Ostala izdanja, koja su nastala u suradnji s drugim nakladnicima i institucijama, zatim CD izdanja, te Digitalna izdanja već objavljenih institutskih publikacija.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
Autorica: Lydia Sklevicky
Urednice: Andrea Feldman i Marijana Kardum
Ovim je djelom autorica otvorila iznimno važnu temu koja govori o godinama naše povijesti koje su, što se žena tiče, svjedočile o posebnom „modelu“ rješavanja „ženskog pitanja“ te raskoraku između ključnog cilja tadašnjeg političkog sustava – društvene jednakosti, pa tako i jednakosti žena i muškaraca – i prakse koja je pokazivala očigledna odstupanja od njega na štetu žena.
Autorica: Lilijana Burcar
Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava.
Urednici: Orlanda Obad i Petar Bagarić
Zbornik „Devedesete. Kratki rezovi“ (IEF i Jesenski & Turk), koji su uredili Orlanda Obad i Petar Bagarić, okuplja deset tekstova iz različitih društvenohumanističkih disciplina – od etnologije i kulturne antropologije do ekonomije. Temeljna je namjera zbornika bila pružanje kritičkih uvida u dekadu u kojoj je započet niz razvojnih putanja koje su i danas dio hrvatske svakodnevice, a željeli smo i propitati neke ustaljene interpretativne obrasce kroz koje pristupamo devedesetima.
Autorica: Sanja Đurin
Knjiga “’Hrvati su brend u Čileu’: diskursi uspješnosti i pripadanja” bavi se do sad nedovoljno istraženim aspektom hrvatskoga iseljeništva kao društveno i ekonomski veoma uspješne populacije, rasvjetljujući uzroke njihova uspinjanja na klasnoj ljestvici tijekom naseljavanja te unutar različitih rasnih, klasnih i nacionalnih politika države Čile.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autorice: Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević
Knjiga se bavi stvaranjem grada i njegovih javnih prostora na primjeru zagrebačkih trgova. U fokusu su svakodnevni život trgova, interakcije koje se na njima odvijaju, prijeporne situacije, mijenjanje starih i stvaranje novih oblika korištenja prostora i davanje novih značenja trgovima
Autori: Jasna Čapo i Petra Kelemen
Ova publikacija proučava stvaranje i mijenjanje Zagreba međunarodnom imigracijom u grad. Među stanovnicima grada, koji se u etnološkim i kulturnoantropološkim istraživanjima poimaju kao njegovi stvaratelji, nalaze se i pojedinci koji su se u grad doselili iz inozemstva.
Autori: Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki
Publikacija je proizašla kao rezultat projekta „Mjesta izvedbe i stvaranje grada”, koji je realiziran u suradnji znanstvenog projekta „Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet” (Hrvatska zaklada za znanost, Institut za etnologiju i folkloristiku) te umjetničkog projekta „Creart” (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, EU).
Autori: Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz (ur.)
U svijetu u kojemu dokumentacijska snaga virtualnih iskustava ostavlja malo toga nepoznatim i neiskazanim, čudovišta još uvijek nisu napustila naše živote. Njihova suvremena pojavnost ne samo da nastavlja tradiciju srednjevjekovnog imaginarija čudovišnih grifona, baziliska, blemija, psoglavaca, zmajeva i divova nego zaposjeda nove prostore i obilježava one kulture čija je Drugost dovoljan kriterij njihove daljnje demonizacije.
