Arhiva novosti

Predstavljanje knjige Estetika i etika baleta: ambivalentna opstojnost

U organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku
pozivamo Vas na predstavljanje knjige Ivane Katarinčić:
ESTETIKA I ETIKA BALETA: AMBIVALENTNA OPSTOJNOST.
Predstavljanje knjige održat će se u utorak, 9. svibnja 2023. u 12 sati u
Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva ulica 5).
Knjigu će predstaviti:
MOJCA PIŠKOR, docentica, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
MIHAELA DEVALD ROKSANDIĆ, baletna majstorica i prvakinja Baleta HNK u Zagrebu
TVRTKO ZEBEC, znanstveni savjetnik, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
urednica knjige, NAILA CERIBAŠIĆ, znanstvena savjetnica, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Predstavljanje knjige VJEŠTICA NA KAUČU: PSIHOANALITIČKI OGLEDI O SUĐENJIMA VJEŠTICAMA U HRVATSKOJ

U organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku pozivamo Vas na predstavljanje knjige
VJEŠTICA NA KAUČU: PSIHOANALITIČKI OGLEDI O SUĐENJIMA VJEŠTICAMA U HRVATSKOJ, Nataša Polgar
(Institut za etnologiju i folkloristiku, Biblioteka Nova etnografija, 2021.)
Predstavljanje knjige održat će se u Booksi, Martićeva 14d
21. travnja 2023. u 18 sati
Knjigu će predstaviti
ŽELJKA MATIJAŠEVIĆ, redovita profesorica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
TOMISLAV PLETENAC, redoviti profesor, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
INES PRICA, znanstvena savjetnica, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
urednica knjige, NAILA CERIBAŠIĆ, znanstvena savjetnica, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
AUTORICA

TRIBINA IEF-a: POLITIKE UPRAVLJANJA POSLIJEPOTRESNIM GRADOVIMA I GRAĐANSKA PARTICIPACIJA, četvrtak, 9. ožujka 2023., 12-15h, Prostorije Društva hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

U okviru projekta Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje mogućnosti u nemirnim vremenima (HRZZ-ARRS)
te u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku pozivamo Vas na tribinu
POLITIKE UPRAVLJANJA POSLIJEPOTRESNIM GRADOVIMA I GRAĐANSKA PARTICIPACIJA
Vrijeme: četvrtak, 9. ožujka 2023., 12-15h
Mjesto: Prostorije Društva hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

Estetika i etika baleta: ambivalentna opstojnost

Autorica: Ivana Katarinčić

Različitim istraživačkim metodologijama i disciplinarnim uvidima u knjizi su sjedinjeni tematski fokusi na povijesne mijene, procese i mehanizme razvoja i standardizacije klasičnog baleta. Zahvaćaju načine prijenosa baletnih djela, stvaranje i usvajanje osmišljene plesne tehnike, oblikovanje baletu svojstvene estetike i ideje o tijelu u baletu, različite znanstvene interpretacije baleta te položaj žena i muškaraca u baletu. Analizom slojevitosti i ambivalentne prirode plesnih praksi u baletu te nemogućnosti geografskog i kulturnog lokaliziranja baleta i njegovih pojava, autorica balet promatra kao globalni fenomen prepoznatljivih i standardiziranih praksi.

Bela roža i črleni jorgovan. Običaji zagrebačke okolice od tradicije do pučkoga kazališta

Autor: Stjepan Pepeljnjak
Stjepan Pepeljnjak svestrani je umjetnik i zaljubljenik u tradicije svojega rodnog Resnika koje od mladih dana prikuplja, bilježi i obrađuje, dramatizira. Njegova „Resnička svadba“ koju je uz članove KUD-a „Resnik“ scenski prikazivao pola stoljeća, glasovita je. U ovoj knjizi opisao je i dramatizirao neke od običaja vinogradara – Vincekovo i Martinje koje je izvodio u suradnji s Udrugom vinogradara Marije Bistrice i KUD-om „Lovro Ježek“ iz Marije Bistrice. Zabilježio je i običaje uz Božić, Poklade i Uskrs. U tim se primjerima ocrtava korpus tradicijskih običaja bliže zagrebačke okolice koji se razlikuju u detaljima izvedbe. Tomu je pridodao i kajkavsku dramatizaciju Kolarove novele Svoga tela gospodar, odnosno kajkavsku preradu Brešanove Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, koje je također desetljećima izvodio sa svojim resničkim pučkim glumcima na pozornicama u domovini te za Hrvate izvan domovine.
Uvodna studija Zrinke Pepeljnjak o „Resničkoj svadbi od običaja i obreda do predstave“ daje izvrstan okvir za razumijevanje dramatizacija običaja.
Mali kajkavski rječnik zagrebačke okolice, autorov dodatak na kraju knjige pomaže u razumijevanju teksta, a prilog o KUD-u „Resnik“ uvid u zajednicu koja ova djela uglavnom izvodi.

Gdje živi tvornica? Etnografija postindustrijskoga grada

Autorice: Sanja Potkonjak, Tea Škokić
Knjiga Sanje Potkonjak i Tee Škokić ponajprije je namijenjena akademskoj zajednici, etnolozima i kulturnim antropolozima, ali i brojnim drugim istraživačima čiji je interes usmjeren na teme rada, transformacije zajednica i gradova uslijed promjene proizvodnih tehnologija, odljeva kapitala, političke promjene i socijalne efekte gospodarskih kriza.

Predstavljanje projekta DigiFREN – Digital Aestetization of Fragile Environments (Digitalna estetizacija krhkih krajolika)

Institut za etnologiju i folkloristiku poziva vas na javno predstavljanje projekta financiranog u okviru Chanse programa te sredstvima Hrvatske zaklade za znanost DigiFREN – Digital Aestetization of Fragile Environments
(Digitalna estetizacija krhkih krajolika)
koje će se održati u utorak, 24. siječnja 2023. godine u 12 sati,
Knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42 (5. kat)

Projekt će predstaviti voditelj projekta dr. sc. BLAŽ BAJIČ i njegovi suradnici,
kao i članovi hrvatskog istraživačkog tima dr. sc. SANJA ĐURIN (voditeljica hrvatskog dijela projekta),
dr. sc. SENKA BOŽIĆ-VRBANČIĆ i dr. sc. TOMISLAV OROZ

Narodna umjetnost vol. 59 br. 2

Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.

Nonina škrinja: iz folklorne baštine otoka Hvara

Autorica: Mirjana Kolumbić Šćepanović
Djelo sintetizira cjeloživotno znanstveno, istraživačko, muzejsko i praktično djelovanje autorice, Mirjane Kolumbić Šćepanović. Na jednome mjestu okuplja znanja i izvore o folklornom nasljeđu otoka Hvara. Autorica s vrlo konkretnim opisima daje kontekst izvedbi u prošlosti, u kojima se ocrtavaju uloge pojedinaca u zajednici, način života i zabavljanja u svakodnevnom i u blagdanskom životu otoka. Detaljno opisuje materijale, nošnje, nakit, oglavlja pa i ponašanja tijekom plesnih zabava i društvenih okupljanja.
Znanstvenost i stručnost djela, uz navođenje svih bibliografskih jedinica, kazivača i arhiva iz kojih su prikupljeni podaci, ogleda se u kritičkom osvrtu na relevantne izvore, vrlo argumentiranom te pritom refleksivnom načinu pisanja što djelo ujedno otvara najširoj čitateljskoj publici. Bilježenja sjećanja zajednice koju čine vrijedni pojedinci, autoričini kazivači iz pozicije insajderice rezultiralo je jedinstvenom otočnom etnografijom te je vrijedan prilog poznavanju hvarske i jadranske kulture života u najširem smislu značenja, kao i inspirativan primjer dokumentiranja lokalne baštine.
Iz recenzije dr. sc. Marine Blagaić Bergman

Čestitka

Institut za etnologiju i folkloristiku svim kolegama i suradnicima želi radostan Božić te uspješnu i zdravu 2023. godinu.

Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije: Uspomene na stari Brod Ignjata Alojzija Brlića (1830-ih) i Južno slavljanske pučke pěsme Karla Catinellija (1849)

Autorica: Miroslava Hadžihusejnović Valašek

Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije
U knjizi su ponovno objavljene Brlićeva i Catinellijeva zbirke iz prve polovice 19. stoljeća u formi pretiska, ali i njihovo predočavanje u suvremenome glazbenom i tekstualnom formatu. Težište je na znanstvenoj obradi najranijih melografskih zapisa koje je bilo moguće pronaći. Shvaćajući ih dijelom kulturne klime određenoga društvenog sloja (posebno građanskoga), bilo je potrebno istražiti društveni trenutak i način njihova života koji su oblikovali veoma različiti rukopisi.
Zahvaljujući širini istraživačkog pothvata, iz sekundarnih su izvora izvučeni bogati podaci o slavonskome seoskom sloju tradicijske glazbe, koja je manje zastupljena u onodobnim melografskim zapisima: ne samo o brojnim primjerima popijevaka (registriranih tekstovima) nego i o izvođačima, načinu izvođenja, vrstama glazbala, plesovima, običajima, uz koje se izvodila glazba, načinu života nositelja ove glazbe i dr.

TRIBINA IEF-a, predavanje IVANA BOŠKOVIĆA, BORISA DUNDOVIĆA i FILIPA ŠIMETINA ŠEGVIĆA O IZGRADNJI I NAMJENI DVORANE ZADRUŽNOG DOMA U SILBI 1912. – 1937.

U okviru Tribine IEF-a, Institut za etnologiju i folkloristiku poziva vas na predavanje IVANA BOŠKOVIĆA, BORISA DUNDOVIĆA i FILIPA ŠIMETINA ŠEGVIĆA
O IZGRADNJI I NAMJENI DVORANE ZADRUŽNOG DOMA U SILBI 1912. – 1937. koje će se održati u utorak, 22. studenoga 2022. u 13 sati,
u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Više o predavanju i predavačima pročitajte u privitku.
Veselimo se druženju!

Virtualni Interliber u IEF-u 2022.

Umjesto na Velesajmu, i ove nas godine potražite online po već tradicionalno povoljnim sajamskim cijenama! U interliberskom smo tjednu pripremili popuste do 80 posto na više od 50 naslova, a osigurali smo i besplatnu poštarinu za sve narudžbe iznad 300 kuna. Pogledajte naš katalog, a za sve upite i narudžbe pišite nam na adresu institut@ief.hr.