Konferencije i druge znanstvene aktivnosti
10. – 12. studenog 2022.
Marinka Šimić i Antonija Zaradija Kiš sudjelovale su izlganjem “Glagoljski egzoti. Razmatranja o specifičnim zoonimima u glagoljskim tekstovima” na 13. Riječkim filološkim danima, 10.-12. studeni 2022., Rijeka.
11.-13. srpnja 2022.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić: izlaganje „Unrecognized Success: Ecocriticism in SE Europe“. Međunarodna konferencija Non-Western Approaches in Environmetal Humanities, 11.-13. srpnja 2022. (Varšava, Zoom-sudjelovanje) Organizatori panela “Eco, eco… ecopoetics, ecopsychology: literature and psyche“: Goran Đurđević, Suzana Marjanić i Krystyna Pieniążek-Marković.
Program i sažeci skupa nalaze se na internetskoj adresi https://nonanthro.uw.edu.pl/en/cfp-international-conference-non-western-approaches-in-environmental-humanities-11-13-july-2022/
27. lipanj – 1. srpanj 2022.
Maja Pasarić sudjelovala je izlaganjem “Man the hunter, woman the carer and a bear: Entangled in emotions” na međunarodnoj konferenciji CHAGS13
The Thirteenth Conference on Hunting and Gathering Societies, University College Dublin, School of Archaeology, Dublin, Irska.
13. travnja 2022.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Kulturna animalistika/zoologija odgovara na hamletovsko-hekubinsko pitanje “Što je životinja čovjeku i što čovjek životinji?”” na znanstvenom simpoziju Viševrsno društvo/ Multispecies society (Večvrstna družba: antropologija o sobivanju ljudi in živali) u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, a na poziv prof. dr. sc. Mihe Kozoroga. Program i sažeci skupa nalaze se na internetskoj adresi https://www.uni-lj.si/aktualno/novice/2022040609242664
14. prosinca 2021.
Održana je on-line radionica za suradnike projekta, Redefinicija tradicije kolin in polharjenja koju je vodila suradnica Marjetka Golež Kaučič iz Ljubljane
29. studenog – 2. prosinca 2021
Maja Pasarić sudjelovala je izlaganjem„Bears and humans through affects and emotions“ na konferenciji Humans and animals: paradoxes of mutual relationships, Muzej antropologije i etnografije Petra Velikog (Kunstkamera) Ruske akademije znanosti, St. Petersburg, 29. studenog – 2. prosinca 2021., online
25. – 26. studenog 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Alegorije oblaka u Nodilovoj mitologiji prirode: i solarizam i meteorološka mitološka teorija“ na III. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji iz ciklusa Humanistika u prirodi – priroda u humanistici pod naslovom Slavenski atlas oblaka, Poznanj, 25. – 26. studenog 2021., online platforma MS Teams.
23. studenog 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Alkemijska i antimuzejska kuhinja V. D. Trokuta ili zašto folklor čitava svijeta nudi nebrojene primjere ‘kotlića besmrtnosti, ali ražnja besmrtnosti nikakva!’ (Claude Lévi-Strauss)“ na Godišnjem skupu IEF-a 2021. Istraživači na neutabanim stazama – skup posvećen sjećanju na dr. sc. Nives Rittig-Beljak, 23. studenoga 2021., knjižnica IEF-a, Šubićeva 42, Zagreb i putem online platforme Zoom.
27. – 29. listopada 2021.
Suzana Marjanić (izlaganjem Umjetnost – umjetnica – životinja: slučaj Tajči Čekade, njezine veprice Gertrude ili što se dogodilo s Dürerovim I Beuysovim zecom, te “chicken art” Mary Britton Clouse) i Maja Pasarić (izlaganjem Goveda i ljudi u eneolitiku kontinentalne Hrvatske: prilog novim razmatranjima prapovijesti odnosa ljudi i životinja) sudjelovale su na skupu 3. Dani kulturne animaliSTike “Di nam je sad naš tovar Sivac”. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
28. listopada 2021.
Književna ANIMAL tribina u organizaciji Filozofskoga fakulteta iz Splita i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba u okviru projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (Suzana Marjanić, Maja Pasarić, Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić) održana je u sklopu 3. Dana kulturne animaliSTike. Tribina se sastojala od čitanja poezije Vesne Liponik iz Ljubljane te izlaganja, prezentacije i diskusije na temu tri animalističke knjige i jedne slikovnice. U tom kontekstu Suzana Marjanić je uz autoricuAnu Batinić izlagala o njezinoj knjizi „Judi imaju dušu, a živine paru“? Književnoanimalistička čitanja dok su Antonija Zaradija Kiš i Marinke Šimić izlagale o njihovoj zajedničkoj knjizi Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku: studija, transliteracija, faksimil koja je u okviru HRZZ projekta priređena i tiskana 2020. godine u suradnji Hrvatske sveučilišne naklade, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Staroslavenskoga instituta. O knjizi Pojmovanja živalskih smrti. Antropocentrizem in (ne)možne subjektivitete urednice Branislave Vičar govorile su Branislava Vičar i Ivana Filip.
Književna ANIMAL tribina u organizaciji Filozofskoga fakulteta iz Splita i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba u okviru projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (Suzana Marjanić, Maja Pasarić, Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić) održana je u sklopu 3. Dana kulturne animaliSTike. Tribina se sastojala od čitanja poezije Vesne Liponik iz Ljubljane te izlaganja, prezentacije i diskusije na temu tri animalističke knjige i jedne slikovnice. U tom kontekstu Suzana Marjanić je uz autoricuAnu Batinić izlagala o njezinoj knjizi „Judi imaju dušu, a živine paru“? Književnoanimalistička čitanja dok su Antonija Zaradija Kiš i Marinke Šimić izlagale o njihovoj zajedničkoj knjizi Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku: studija, transliteracija, faksimil koja je u okviru HRZZ projekta priređena i tiskana 2020. godine u suradnji Hrvatske sveučilišne naklade, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Staroslavenskoga instituta. O knjizi Pojmovanja živalskih smrti. Antropocentrizem in (ne)možne subjektivitete urednice Branislave Vičar govorile su Branislava Vičar i Ivana Filip.
14. listopada 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem „Vrijeme uzvraća udarac ili gdje su pčele?“ sudjelovala je na Godišnjem skupu Hrvatskog etnološkog društva „Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti“, 14. listopada 2021. (online).
29. – 30. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem “Izvedba vode – umjetnost i artivističke prakse” sudjelovala je na skupu Društvene (dis)funkcije umjetnosti: od instrumentalizacije ka emancipaciji. II. Naučni skup s međunarodnim učešćem „Društvo i politika“. Banja Luka: Fakultet političkih nauka.
21. – 24. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem „Šišmiš ili laboratorij – ponovno oživljene rasprave o porijeklu koronavirusa lipnja 2021. godine“ sudjelovala je na Međunarodnom interdisciplinarnom znanstvenom simpoziju Filozofijska misao u vremenu fake newsa, govora mržnje, infodemije, manipuliranja i neslobode medija. Organizatori skupa bili su Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja (CFM), Hrvatsko filozofsko društvo – Sekcija za filozofiju medija, Sveučilište Sjever, Institut za medije JI Europe. (Zagreb, online video konferencija, 21. – 24. rujna.)
5. – 8. rujna 2021.
U okviru kongresa, 18th Congress of the International Society for Folk Narrative Research (ISFNR), Encountering Emotions in Folk Narratives and Folk Lives, u organizaciji suradnica projekta ANIMAL održana su dva animalistička panela Fear of Animal Otherness (moderatorice: Marjetka Golež Kaučič i Maja Pasarić) i Animal Emotions (moderatorice: Lidija Delić i Maja Pasarić). Sa svojim izlaganjima u sesijama su sudjelovale suradnice projekta Lidija Delić (“’Jagnje đurđevsko’ (Kurban): Victim and Empathy”), Marjetka Golež Kaučič (“The Human and Non-Human in Emotional Encounter: Folk, Literary and Personal Stories about Animals and Their Narrators”), Suzana Marjanić (“Trans-Speciesist and Transgender Video Performance F to H, Run, Hare, Run (2014) by Multimedia Artist Tajči Čekada: Anthrozoology and Performance Art”), Lidija Bajuk (“Incantations, Onomatopeias and other Croatian Traditional Verbalizations of Delight”) i Maja Pasarić („Bare Emotions: Humans and Bears in East Siberian Indigenous Communities“). (Zagreb, Zoom platforma, 5-8. rujna 2021.)
30. kolovoza – 3. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem “Vladimir D. Trokut and Neo / Post / Avant-Garde Subversion by Esotericism in Yugoslavia: Museum Duck and Museum Egg” sudjelovala je na skupu 18th Annual Conference of the European Association for the Study of Religions, IAHR Regional Conference Pisa (Online, 30. kolovoza – 3. rujna 2021.).
V. D. Trokut: Muzejsko jaje, prvi prototip, 1970.
16. – 18. srpnja 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem o priči „Babina Bilka“ (koju je zapisala Maja Bošković-Stulli) (ekofeministička, totemistička, psihoanalitička, arheomitološka interpretacija) sudjelovala je na simpoziju “Wisdom Across the Ages” 2021 Symposium To Honor Marija Gimbutas Wisdom Across the Ages: Celebrating the Centennial of Archaeomythologist Marija Gimbutas u organizaciji Instituta za arheomitologiju (Zoom platforma, 16-18. srpnja 2021.).
Iz dokumentarnoga filma „Babina Bilka“, red. Petar Orešković (emisija pučke i predajne kulture, 2012.)
18. – 20. lipnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Susret Nodilove mitologije prirode i suvremene kulturne animalistike – staro u novom ili obrnuto“ na skupu Suvremena srpska folkloristika 10. (Topola, Srbija, 18.-20. lipnja 2021., Zoom platforma).
10. – 11. lipnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem o izvedbenim mačkama Carolee Schneemann na online Konferenciji o domaćim mačkama u književnosti, (Troy University, Alabama, 10. i 11. lipnja 2021.).
Carolee Schneemann i La Niña
28. – 29. svibnja 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su izlaganjem „Ecofeminist voices from SE Europe” na konferenciji Ecoféminisme : histoire, combats et perspectives; 16e colloque international annuel de la SARI, (28. i 29. svibnja 2021., Toulouse-Pariz, Francuska, online konferencija, izlaganje zajedničkoga teksta je imao Goran Đurđević).
Naslovnica časopisa Treća iz 2008. godine; broj posvećen veganskom ekofeminzmu.
24. svibnja 2021.
24. svibnja 2021. održan je 5. ekofeministički znanstveni simpozij u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
20. i 21. svibnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Spiritualni ekofeminizam i duša, ljudska i životinjska“ na konferenciji Antropologiczno-językowe wizerunki duszy w perspektywie międzykulturowej/ Dusza w doczesności – dusza w nieskończoności (organizacija Ewa Maslowska, Varšava, Poljska, 20. i 21. svibnja 2021., Zoom platforma).
7. i 8. travnja 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na konferenciji Animals and Religion – The Joint Annual Conference of The Finnish Society for Human-Animal Studies and the Finnish Society for the Study of Religion (Helsinki, Finska, 7. i 8. travnja 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Bat in dichotomy: myths and representations of bats in the East and West”.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na konferenciji Animals and Religion – The Joint Annual Conference of The Finnish Society for Human-Animal Studies and the Finnish Society for the Study of Religion (Helsinki, Finska, 7. i 8. travnja 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Bat in dichotomy: myths and representations of bats in the East and West”.
25. i 26. ožujka 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na simpoziju Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Virtualni simpozij povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Rabuzina (Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 25.-26. ožujka 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Rabuzinovo stablo: priroda bez društva“.
Ivan Rabuzin: Mačak, 1959.
26. veljače 2021.
U Centru za ženske studije održan je 4. ekofeministički znanstveni simpozij pod nazivom Animal-ekofem u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
U Centru za ženske studije održan je 4. ekofeministički znanstveni simpozij pod nazivom Animal-ekofem u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
12. siječnja 2021.
U Knjižnici IEF-a održana je digitalna radionica za suradnike projekta, Junak i vila: prožimanje animalističkog, prostornog i žanrovskog koda u folklornom modelu sveta koju je vodila suradnica Lidija Delić iz Beograda.
U Knjižnici IEF-a održana je digitalna radionica za suradnike projekta, Junak i vila: prožimanje animalističkog, prostornog i žanrovskog koda u folklornom modelu sveta koju je vodila suradnica Lidija Delić iz Beograda.
18. prosinca 2020.
U Centru za ženske studije održan je znanstveni simpozij Ekofem – teorije i prakse. Simpozij je nastao temeljem zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux) u uredništvu Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku te izdavačke kuće Durieux.
U Centru za ženske studije održan je znanstveni simpozij Ekofem – teorije i prakse. Simpozij je nastao temeljem zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux) u uredništvu Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku te izdavačke kuće Durieux.
23. listopada 2020.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić sudjelovale su na kolokviju 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520. (Dubrovnik / Zagreb, 23. listopada 2020. Kolokvij je upriličen pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju HAZU) izlaganjem „Cvijet kreposti u Libru od mnozijeh razloga: animalističke i leksičke osobitosti“.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić sudjelovale su na kolokviju 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520. (Dubrovnik / Zagreb, 23. listopada 2020. Kolokvij je upriličen pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju HAZU) izlaganjem „Cvijet kreposti u Libru od mnozijeh razloga: animalističke i leksičke osobitosti“.
28.-30. rujna 2020.
Suzana Marjanić zajedno s kolegom Goranom Đurđevićem sudjelovala je na skupu COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 28.-30. rujna 2020.) izlaganjem “Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti?”
Suzana Marjanić zajedno s kolegom Goranom Đurđevićem sudjelovala je na skupu COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 28.-30. rujna 2020.) izlaganjem “Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti?”
Shouxing, kineski bog dugovječnosti, s dva šišmiša
20. i 21. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na znanstveno-književnom skupu Dani Marije Jurić Zagorke na temu „Rizici i resursi: rod i politika raspodjele izlaganjem “Izvedbeni otpori feminističke umjetnosti: kritika neoliberalnih rodnih režima – lokalna scena” (Centar za ženske studije, Zagreb, 20. i 21. rujan 2020.) Što se tiče domaće feminističke scene, a u okviru animalističke niše, Suzana Marjanić izdvojila je kritičkoanimalističke radove Ksenije Kordić, naslovnicu knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? Juliet Gellatley, njezinoga drugog hrvatskog izdanja koju je objavila udruga Prijatelji životinja, kao što je autorica i naslovnice knjige Naša braća životinje Edgara Kupfera-Koberwitza, te odabrane video/performanse Tajči Čekade.
Ksenija Kordić: dizajn naslovnice knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? Juliet Gellatley, njezinoga drugog hrvatskog izdanja koju je objavila udruga Prijatelji životinja
15.-19. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na simpoziju Mediji – pandemija – infodemija (organizator Centar za filozofije medija i medijska istraživanja, voditelj: prof. dr. sc. Sead Alić, Zagreb, 15.-19. rujna 2020) izlaganjem “Alternativna povijest u doba koronavirusa ili Covida-19 ili nečeg trećeg: primjer – Semir Osmanagić i Krešimir Mišak”, u okviru kojega je, među ostalim, zamijetila da situacija u vezi Covida-19 podsjeća na situaciju vezanu uz GMO, kada je npr. Árpád Pusztai, poznat kao prorok GMO apokalipse, istaknuo da će svijet kakav poznajemo nestati do 2050. godine – “Neće ga uništiti teroristi nego znanstvenici” (Pusztai 2008: 119). Osim toga, Hrvoje Jurić (2013) sustavno podastire primjere da je razvoj bioetike u Hrvatskoj usko povezan s raspravama o problematici genetički modificiranih organizama.