Konferencije i druge znanstvene aktivnosti
25. – 26. studenog 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Alegorije oblaka u Nodilovoj mitologiji prirode: i solarizam i meteorološka mitološka teorija“ na III. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji iz ciklusa Humanistika u prirodi – priroda u humanistici pod naslovom Slavenski atlas oblaka, Poznanj, 25. – 26. studenog 2021., online platforma MS Teams.
23. studenog 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Alkemijska i antimuzejska kuhinja V. D. Trokuta ili zašto folklor čitava svijeta nudi nebrojene primjere ‘kotlića besmrtnosti, ali ražnja besmrtnosti nikakva!’ (Claude Lévi-Strauss)“ na Godišnjem skupu IEF-a 2021. Istraživači na neutabanim stazama – skup posvećen sjećanju na dr. sc. Nives Rittig-Beljak, 23. studenoga 2021., knjižnica IEF-a, Šubićeva 42, Zagreb i putem online platforme Zoom.
27. – 29. listopada 2021.
Suzana Marjanić (izlaganjem Umjetnost – umjetnica – životinja: slučaj Tajči Čekade, njezine veprice Gertrude ili što se dogodilo s Dürerovim I Beuysovim zecom, te “chicken art” Mary Britton Clouse) i Maja Pasarić (izlaganjem Goveda i ljudi u eneolitiku kontinentalne Hrvatske: prilog novim razmatranjima prapovijesti odnosa ljudi i životinja) sudjelovale su na skupu 3. Dani kulturne animaliSTike “Di nam je sad naš tovar Sivac”. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
28. listopada 2021.
Književna ANIMAL tribina u organizaciji Filozofskoga fakulteta iz Splita i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba u okviru projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (Suzana Marjanić, Maja Pasarić, Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić) održana je u sklopu 3. Dana kulturne animaliSTike. Tribina se sastojala od čitanja poezije Vesne Liponik iz Ljubljane te izlaganja, prezentacije i diskusije na temu tri animalističke knjige i jedne slikovnice. U tom kontekstu Suzana Marjanić je uz autoricuAnu Batinić izlagala o njezinoj knjizi „Judi imaju dušu, a živine paru“? Književnoanimalistička čitanja dok su Antonija Zaradija Kiš i Marinke Šimić izlagale o njihovoj zajedničkoj knjizi Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku: studija, transliteracija, faksimil koja je u okviru HRZZ projekta priređena i tiskana 2020. godine u suradnji Hrvatske sveučilišne naklade, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Staroslavenskoga instituta. O knjizi Pojmovanja živalskih smrti. Antropocentrizem in (ne)možne subjektivitete urednice Branislave Vičar govorile su Branislava Vičar i Ivana Filip.
Književna ANIMAL tribina u organizaciji Filozofskoga fakulteta iz Splita i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba u okviru projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (Suzana Marjanić, Maja Pasarić, Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić) održana je u sklopu 3. Dana kulturne animaliSTike. Tribina se sastojala od čitanja poezije Vesne Liponik iz Ljubljane te izlaganja, prezentacije i diskusije na temu tri animalističke knjige i jedne slikovnice. U tom kontekstu Suzana Marjanić je uz autoricuAnu Batinić izlagala o njezinoj knjizi „Judi imaju dušu, a živine paru“? Književnoanimalistička čitanja dok su Antonija Zaradija Kiš i Marinke Šimić izlagale o njihovoj zajedničkoj knjizi Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku: studija, transliteracija, faksimil koja je u okviru HRZZ projekta priređena i tiskana 2020. godine u suradnji Hrvatske sveučilišne naklade, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Staroslavenskoga instituta. O knjizi Pojmovanja živalskih smrti. Antropocentrizem in (ne)možne subjektivitete urednice Branislave Vičar govorile su Branislava Vičar i Ivana Filip.
14. listopada 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem „Vrijeme uzvraća udarac ili gdje su pčele?“ sudjelovala je na Godišnjem skupu Hrvatskog etnološkog društva „Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti“, 14. listopada 2021. (online).
29. – 30. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem “Izvedba vode – umjetnost i artivističke prakse” sudjelovala je na skupu Društvene (dis)funkcije umjetnosti: od instrumentalizacije ka emancipaciji. II. Naučni skup s međunarodnim učešćem „Društvo i politika“. Banja Luka: Fakultet političkih nauka.
21. – 24. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem „Šišmiš ili laboratorij – ponovno oživljene rasprave o porijeklu koronavirusa lipnja 2021. godine“ sudjelovala je na Međunarodnom interdisciplinarnom znanstvenom simpoziju Filozofijska misao u vremenu fake newsa, govora mržnje, infodemije, manipuliranja i neslobode medija. Organizatori skupa bili su Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja (CFM), Hrvatsko filozofsko društvo – Sekcija za filozofiju medija, Sveučilište Sjever, Institut za medije JI Europe. (Zagreb, online video konferencija, 21. – 24. rujna.)
5. – 8. rujna 2021.
U okviru kongresa, 18th Congress of the International Society for Folk Narrative Research (ISFNR), Encountering Emotions in Folk Narratives and Folk Lives, u organizaciji suradnica projekta ANIMAL održana su dva animalistička panela Fear of Animal Otherness (moderatorice: Marjetka Golež Kaučič i Maja Pasarić) i Animal Emotions (moderatorice: Lidija Delić i Maja Pasarić). Sa svojim izlaganjima u sesijama su sudjelovale suradnice projekta Lidija Delić (“’Jagnje đurđevsko’ (Kurban): Victim and Empathy”), Marjetka Golež Kaučič (“The Human and Non-Human in Emotional Encounter: Folk, Literary and Personal Stories about Animals and Their Narrators”), Suzana Marjanić (“Trans-Speciesist and Transgender Video Performance F to H, Run, Hare, Run (2014) by Multimedia Artist Tajči Čekada: Anthrozoology and Performance Art”), Lidija Bajuk (“Incantations, Onomatopeias and other Croatian Traditional Verbalizations of Delight”) i Maja Pasarić („Bare Emotions: Humans and Bears in East Siberian Indigenous Communities“). (Zagreb, Zoom platforma, 5-8. rujna 2021.)
30. kolovoza – 3. rujna 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem “Vladimir D. Trokut and Neo / Post / Avant-Garde Subversion by Esotericism in Yugoslavia: Museum Duck and Museum Egg” sudjelovala je na skupu 18th Annual Conference of the European Association for the Study of Religions, IAHR Regional Conference Pisa (Online, 30. kolovoza – 3. rujna 2021.).
V. D. Trokut: Muzejsko jaje, prvi prototip, 1970.
16. – 18. srpnja 2021.
Suzana Marjanić izlaganjem o priči „Babina Bilka“ (koju je zapisala Maja Bošković-Stulli) (ekofeministička, totemistička, psihoanalitička, arheomitološka interpretacija) sudjelovala je na simpoziju “Wisdom Across the Ages” 2021 Symposium To Honor Marija Gimbutas Wisdom Across the Ages: Celebrating the Centennial of Archaeomythologist Marija Gimbutas u organizaciji Instituta za arheomitologiju (Zoom platforma, 16-18. srpnja 2021.).
Iz dokumentarnoga filma „Babina Bilka“, red. Petar Orešković (emisija pučke i predajne kulture, 2012.)
18. – 20. lipnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Susret Nodilove mitologije prirode i suvremene kulturne animalistike – staro u novom ili obrnuto“ na skupu Suvremena srpska folkloristika 10. (Topola, Srbija, 18.-20. lipnja 2021., Zoom platforma).
10. – 11. lipnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem o izvedbenim mačkama Carolee Schneemann na online Konferenciji o domaćim mačkama u književnosti, (Troy University, Alabama, 10. i 11. lipnja 2021.).
Carolee Schneemann i La Niña
28. – 29. svibnja 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su izlaganjem „Ecofeminist voices from SE Europe” na konferenciji Ecoféminisme : histoire, combats et perspectives; 16e colloque international annuel de la SARI, (28. i 29. svibnja 2021., Toulouse-Pariz, Francuska, online konferencija, izlaganje zajedničkoga teksta je imao Goran Đurđević).
Naslovnica časopisa Treća iz 2008. godine; broj posvećen veganskom ekofeminzmu.
24. svibnja 2021.
24. svibnja 2021. održan je 5. ekofeministički znanstveni simpozij u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
20. i 21. svibnja 2021.
Suzana Marjanić sudjelovala je izlaganjem „Spiritualni ekofeminizam i duša, ljudska i životinjska“ na konferenciji Antropologiczno-językowe wizerunki duszy w perspektywie międzykulturowej/ Dusza w doczesności – dusza w nieskończoności (organizacija Ewa Maslowska, Varšava, Poljska, 20. i 21. svibnja 2021., Zoom platforma).
7. i 8. travnja 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na konferenciji Animals and Religion – The Joint Annual Conference of The Finnish Society for Human-Animal Studies and the Finnish Society for the Study of Religion (Helsinki, Finska, 7. i 8. travnja 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Bat in dichotomy: myths and representations of bats in the East and West”.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na konferenciji Animals and Religion – The Joint Annual Conference of The Finnish Society for Human-Animal Studies and the Finnish Society for the Study of Religion (Helsinki, Finska, 7. i 8. travnja 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Bat in dichotomy: myths and representations of bats in the East and West”.
25. i 26. ožujka 2021.
Goran Đurđević i Suzana Marjanić sudjelovali su na simpoziju Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Virtualni simpozij povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Rabuzina (Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 25.-26. ožujka 2021., Zoom platforma) s izlaganjem „Rabuzinovo stablo: priroda bez društva“.
Ivan Rabuzin: Mačak, 1959.
26. veljače 2021.
U Centru za ženske studije održan je 4. ekofeministički znanstveni simpozij pod nazivom Animal-ekofem u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
U Centru za ženske studije održan je 4. ekofeministički znanstveni simpozij pod nazivom Animal-ekofem u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, izdavačke kuće Durieuxu i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Događaj je upriličen povodom objavljivanja zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux, 2020.).
12. siječnja 2021.
U Knjižnici IEF-a održana je digitalna radionica za suradnike projekta, Junak i vila: prožimanje animalističkog, prostornog i žanrovskog koda u folklornom modelu sveta koju je vodila suradnica Lidija Delić iz Beograda.
U Knjižnici IEF-a održana je digitalna radionica za suradnike projekta, Junak i vila: prožimanje animalističkog, prostornog i žanrovskog koda u folklornom modelu sveta koju je vodila suradnica Lidija Delić iz Beograda.
18. prosinca 2020.
U Centru za ženske studije održan je znanstveni simpozij Ekofem – teorije i prakse. Simpozij je nastao temeljem zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux) u uredništvu Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku te izdavačke kuće Durieux.
U Centru za ženske studije održan je znanstveni simpozij Ekofem – teorije i prakse. Simpozij je nastao temeljem zbornika radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Durieux) u uredništvu Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku te izdavačke kuće Durieux.
23. listopada 2020.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić sudjelovale su na kolokviju 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520. (Dubrovnik / Zagreb, 23. listopada 2020. Kolokvij je upriličen pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju HAZU) izlaganjem „Cvijet kreposti u Libru od mnozijeh razloga: animalističke i leksičke osobitosti“.
Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić sudjelovale su na kolokviju 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520. (Dubrovnik / Zagreb, 23. listopada 2020. Kolokvij je upriličen pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju HAZU) izlaganjem „Cvijet kreposti u Libru od mnozijeh razloga: animalističke i leksičke osobitosti“.
28.-30. rujna 2020.
Suzana Marjanić zajedno s kolegom Goranom Đurđevićem sudjelovala je na skupu COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 28.-30. rujna 2020.) izlaganjem “Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti?”
Suzana Marjanić zajedno s kolegom Goranom Đurđevićem sudjelovala je na skupu COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 28.-30. rujna 2020.) izlaganjem “Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti?”
Shouxing, kineski bog dugovječnosti, s dva šišmiša
20. i 21. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na znanstveno-književnom skupu Dani Marije Jurić Zagorke na temu „Rizici i resursi: rod i politika raspodjele izlaganjem “Izvedbeni otpori feminističke umjetnosti: kritika neoliberalnih rodnih režima – lokalna scena” (Centar za ženske studije, Zagreb, 20. i 21. rujan 2020.) Što se tiče domaće feminističke scene, a u okviru animalističke niše, Suzana Marjanić izdvojila je kritičkoanimalističke radove Ksenije Kordić, naslovnicu knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? Juliet Gellatley, njezinoga drugog hrvatskog izdanja koju je objavila udruga Prijatelji životinja, kao što je autorica i naslovnice knjige Naša braća životinje Edgara Kupfera-Koberwitza, te odabrane video/performanse Tajči Čekade.
Ksenija Kordić: dizajn naslovnice knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? Juliet Gellatley, njezinoga drugog hrvatskog izdanja koju je objavila udruga Prijatelji životinja
15.-19. rujna 2020.
Suzana Marjanić sudjelovala je na simpoziju Mediji – pandemija – infodemija (organizator Centar za filozofije medija i medijska istraživanja, voditelj: prof. dr. sc. Sead Alić, Zagreb, 15.-19. rujna 2020) izlaganjem “Alternativna povijest u doba koronavirusa ili Covida-19 ili nečeg trećeg: primjer – Semir Osmanagić i Krešimir Mišak”, u okviru kojega je, među ostalim, zamijetila da situacija u vezi Covida-19 podsjeća na situaciju vezanu uz GMO, kada je npr. Árpád Pusztai, poznat kao prorok GMO apokalipse, istaknuo da će svijet kakav poznajemo nestati do 2050. godine – “Neće ga uništiti teroristi nego znanstvenici” (Pusztai 2008: 119). Osim toga, Hrvoje Jurić (2013) sustavno podastire primjere da je razvoj bioetike u Hrvatskoj usko povezan s raspravama o problematici genetički modificiranih organizama.