Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.
Institut za etnologiju i folkloristiku i projekt HRZZ-a Naracije straha: Od starih zapisa do nove usmenosti pozivaju Vas na prijavu panela i pojedinačnih izlaganja za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene, Zagreb, 28. i 29. rujna 2020.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
Autorica: Lydia Sklevicky
Urednice: Andrea Feldman i Marijana Kardum
Ovim je djelom autorica otvorila iznimno važnu temu koja govori o godinama naše povijesti koje su, što se žena tiče, svjedočile o posebnom „modelu“ rješavanja „ženskog pitanja“ te raskoraku između ključnog cilja tadašnjeg političkog sustava – društvene jednakosti, pa tako i jednakosti žena i muškaraca – i prakse koja je pokazivala očigledna odstupanja od njega na štetu žena.
Autorica: Lilijana Burcar
Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava.
Pridružujemo se manifestaciji Noć knjige 2020., s temom “Knjige koje su mijenjale svijet”, predstavljanjem Institutskih knjiga koje su mijenjale našu disciplinu, etnologiju i kulturnu antropologiju. Riječ je o knjigama koje se bave urbanim istraživanjima, istraživanjima gradske svakodnevice unazad trideset godina.
Urednici: Orlanda Obad i Petar Bagarić
Zbornik „Devedesete. Kratki rezovi“ (IEF i Jesenski & Turk), koji su uredili Orlanda Obad i Petar Bagarić, okuplja deset tekstova iz različitih društvenohumanističkih disciplina – od etnologije i kulturne antropologije do ekonomije. Temeljna je namjera zbornika bila pružanje kritičkih uvida u dekadu u kojoj je započet niz razvojnih putanja koje su i danas dio hrvatske svakodnevice, a željeli smo i propitati neke ustaljene interpretativne obrasce kroz koje pristupamo devedesetima.
Obavijest korisnicima Instituta za etnologiju i folkloristiku o organizaciji rada, rasporedu rada i radnog vremena za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Autorica: Sanja Đurin
Knjiga “’Hrvati su brend u Čileu’: diskursi uspješnosti i pripadanja” bavi se do sad nedovoljno istraženim aspektom hrvatskoga iseljeništva kao društveno i ekonomski veoma uspješne populacije, rasvjetljujući uzroke njihova uspinjanja na klasnoj ljestvici tijekom naseljavanja te unutar različitih rasnih, klasnih i nacionalnih politika države Čile.
The Second Summer School in Migration (schoolmigration.ief.hr) explores the analytical potential of critical migration and border regime studies in the context of the EU periphery or more precisely in the context of research of/along the co-called Balkan route.
Međunarodni znanstveni skup TRANSFORMATION OF WORK: NARRATIVES, PRACTICES, REGIMES održat će se od 27. do 28. veljače 2020. godine u Institutu za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42, u Zagrebu.
Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predstavljanje projekta “Pazi što jedeš Laboratorij” koje će u okviru ciklusa Tribina IEF-a održati Tanja Kocković Zaborski, Tihana Rubić, Matija Kralj i Petra Ilić. Tribina će se održati u utorak 4. veljače 2020. u 13 sati u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkoristiku, Šubićeva 42, Zagreb
Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predavanje Uvod u EU projekte, koje će u sklopu ciklusa Tribina IEF-a održati Sanja Tišma. Tribina će se održati u utorak 28. siječnja 2020. u 13 sati u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku Šubićeva 42/V, Zagreb.
Institut za etnologiju i folkloristiku poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Tribina IEF-a koje će održati Olga Supek: U spomen na Lydiju Sklevicky (1952-1990), utorak 21. siječnja 2020. u 13 sati, Knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku Šubićeva 42/V, Zagreb
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Institut za etnologiju i folkloristiku u suradnji s pet partnerskih institucija suorganizira 14. poslijediplomski feministički seminar Feminisms in a transnational perspective. Naziv ovogodišnjeg seminara jest Beyond the Ruins of Capitalism: Stolen Concepts, Deep Silences, Resurfaced Frictions, a održava se pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku od 25. do 29. svibnja 2020. Prijave za sudjelovanje primaju se do 1. veljače 2020.
Godišnji skup Instituta za etnologiju i folkloristiku održat će se u Knjižnici IEF-a 18. i 19. prosinca 2019.
Pozivamo autore da doprinesu tematskom bloku „Sjećanje na tvornicu“ svojim etnografskim, kontekstualiziranim i komparativnim istraživanjima sjećanja na rad kakav je bio nekad te suvremenih pogleda na deindustrijalizaciju i sve veću ekonomsku nesigurnost te svojim promišljanjima pitanja „sudbine“ kulture radničke klase.
Autorice: Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević
Knjiga se bavi stvaranjem grada i njegovih javnih prostora na primjeru zagrebačkih trgova. U fokusu su svakodnevni život trgova, interakcije koje se na njima odvijaju, prijeporne situacije, mijenjanje starih i stvaranje novih oblika korištenja prostora i davanje novih značenja trgovima
