Institut za etnologiju i folkloristiku i projekt Hrvatske zaklade za znanost
ERIM – Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika pozivaju vas na tribinu
ETNOGRAFSKA ISTRAŽIVANJA IREGULARIZIRANIH MIGRACIJA U PANDEMIJSKOM KONTEKSTU,
koja će se održati u petak 29. 1. 2021. u 18 sati, putem platforme Zoom.
Željama za brzu obnovu kuća, sakralnih i kulturnih objekata na stradalim područjima Banovine i Pokuplja, kao i za dostojan život svih njihovih stanovnika, pridružujemo se kratkim pregledom istraživanja i folklorne građe dostupne u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Autor: Melanija Belaj
Obiteljske fotografije Melaniju Belaj zanimaju kao gradbeni element obiteljskih mitova, kao posebna vrsta pripovijesti koja odgovara potrebama obiteljske samospoznaje i samopredstavljanja, kao kreator obiteljske povijesti i identiteta obitelji, ali i kao odgovor na kanone kulture društvenog konteksta u kome su nastale.
Institut za etnologiju i folkloristiku svim kolegama i suradnicima želi radostan Božić te uspješnu i zdravu 2021. godinu.
Autorice: Natka Badurina, Una Bauer, Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković (ur.)
Responding to the specific challenges posed by the growing pertinence of fear in contemporary life both locally and globally, but also by delving into its historical manifestations and cultural changes, the authors in this edited volume approach chronotopes of fear from the perspectives of anthropology, ethnology, folklore studies, theatre studies, art history, history, and memory studies. The editors have completed Encountering Fear in the midst of the global COVID-19 pandemic, fully aware that life will never be disentangled from natural and social threats, yet convinced that narrating, analysing, and better understanding fear may lead to constructive changes in the consciousness of both individuals and society.
Etnomuzikolozi i etnokoreolozi iz četrnaest zemalja prezentirali su istraživanja na 6. Simpoziju Studijske skupine za glazbu i ples Jugoistočne Europe Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (International Council for Traditional Music) u Sinju, u travnju 2018. Knjiga je okupila dorađene tekstove izlaganja s toga bijenalnog skupa, a za dvanaest izlaganja u zborniku su umjesto cjelovitih tekstova objavljeni sažeci, tako da je knjiga (s 230 str.) cjelovit prikaz Simpozija s tekstovima dvaju panela, programom i fotografijama o popratnim zbivanjima.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Institutu za etnologiju i folkloristiku odobrena je u sklopu provedbenog Akcijskog plana Nacionalne ruralne mreže za 2020. godinu provedba aktivnosti “Socioekonomske nejednakosti na relaciji selo-grad: izgradnja baze znanja u kontekstu provedbe mjera ruralnog razvoja” pod vodstvom znanstvene suradnice Orlande Obad.
Zbog otkazivanja Interlibera, naše naslove ove godine možete kupiti online po već tradicionalno povoljnim sajamskim cijenama. U interliberskom smo tjednu pripremili popuste do 80% na preko 50 naslova, a osigurali smo i besplatnu poštarinu za sve narudžbe iznad 300 kuna.
Znanstveni skup COVID-19 U HUMANISTIČKOJ PERSPEKTIVI: MUTACIJE STRAHA I KULTURNE PROMJENE koji je održan u Institutu za etnologiju i folkloristiku, kao i na ZOOM platformi, 28., 29. i 30. rujna 2020, okupio je oko ove aktualne teme pedesetak znanstvenika iz Hrvatske i regije.
Autor: Stef Jansen
Autor se u knjizi bavi pitanjem stvaranja doma (engl. home-making), temom koja se provlači kroz cijeli njegov istraživački angažman u postjugoslavenskim državama od 1996. godine. Premda samo neka poglavlja izričito tematiziraju stvaranje doma, u svima je prisutan pokušaj da se kritički konceptualizira pojam “doma”, kojemu se pristupa pretežno kroz prizmu društvenih praksi, a ne kroz analizu psiholoških potreba, naracija o korijenima, o rodnoj grudi ili o kulturnoj privrženosti krajoliku. Ova knjiga pokazuje da se dom nikada ne podrazumijeva. Ustvari, moć i rezonancija pojma dom leže upravo u toj proturječnosti: živimo kao da svi znamo što je dom jer je jednostavno tu, ali kad god ga pokušamo definirati, on ostaje neuhvatljiv.
Pozivamo autore iz različitih humanističkih i društvenih disciplina i sredina da svojim prilozima u tematskom broju „COVID-19 u humanističkoj perspektivi“ časopisa Narodna umjetnost doprinesu problemskoj refleksiji koja traga za mogućim smjerovima (teorijskog, metodološkog, epistemološkog i ”terenskog”) istraživanja pandemijske ugroze i promjena koje je ona donijela kulturi svakodnevice.
Autorica: Ljiljana Marks
Riječ je o i tematski i znanstveno interpretativno iznimno relevantnoj monografiji. U njoj se polazi od pretpostavke da je grad Zagreb, od svojega postanka do danas, živ organizam i kao mjesto proznoga usmenoknjiževnoga istraživanja, ali istodobno i trajan imaginativan junak, narativna os iz koje izviru i oko koje se vrte sve teme i svi motivi.
Autor: Vilko Endstrasser
Autor proširuje gradivo hrvatskoga usmenoknjiževnoga korpusa na šire polje žanrova koje je nazvao, služeći se terminom Mihaila Bahtina, govornim žanrovima. Odlučio se za koncepciju žanra koja je najbliža poststrukturalističkomu shvaćanju književnosti unutar kojeg ključni pojam nije znak nego diskurs i kontekst, situacija u kojoj se govornik nalazi, a književni tekst se razumijeva kao društvena pojava kod koje želja za utjecajem na druge ljude igra presudnu ulogu.
Institut za etnologiju i folkloristiku i projekt HRZZ-a Naracije straha: Od starih zapisa do nove usmenosti pozivaju Vas na prijavu panela i pojedinačnih izlaganja za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene, Zagreb, 28. i 29. rujna 2020.
Narodna umjetnost je časopis koji na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje radove s područja etnologije, folkloristike, kulturne antropologije, filologije, etnomuzikologije, etnokoreologije, ali i drugih srodnih disciplina. Časopis izlazi dvaput godišnje.
Autorice: Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić
Knjiga “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” predstavlja vrijednu i posebno zanimljivu, u temelju filološku studiju, koja kroz dodatnu folklorističku te kulturološku i animalističku prezentaciju otkriva specifičan segment starije hrvatske glagoljaške prijevodne književnosti iz 15./16. stoljeća pučkoga predznaka.
Autorica: Lydia Sklevicky
Urednice: Andrea Feldman i Marijana Kardum
Ovim je djelom autorica otvorila iznimno važnu temu koja govori o godinama naše povijesti koje su, što se žena tiče, svjedočile o posebnom „modelu“ rješavanja „ženskog pitanja“ te raskoraku između ključnog cilja tadašnjeg političkog sustava – društvene jednakosti, pa tako i jednakosti žena i muškaraca – i prakse koja je pokazivala očigledna odstupanja od njega na štetu žena.
Autorica: Lilijana Burcar
Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava.
Pridružujemo se manifestaciji Noć knjige 2020., s temom “Knjige koje su mijenjale svijet”, predstavljanjem Institutskih knjiga koje su mijenjale našu disciplinu, etnologiju i kulturnu antropologiju. Riječ je o knjigama koje se bave urbanim istraživanjima, istraživanjima gradske svakodnevice unazad trideset godina.
